JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA

njemački jezik

njemački jezik, pripada germ. skupini indoeur. jezika. Oblikovao se u V–XI. st. od raznih dijalekata – franačkoga, alemanskoga, bavarskoga, hatskoga, turinškoga itd. Prvi pisani spomenici njemačkoga (starovisokonjemačkoga) potječu iz VIII. st.; srednjovisokonjemačko razdoblje jest XI–XIV. st. Rani novovisokonjemački jest… Nastavi čitati

O tempora, o mores!

O tempora, o mores! (lat. o vremena, o običaji!), lat. uzrečica kojom se govoritelj čudi otklonima u ponašanju i običajima, pokvarenostima i sl.; potječe od Cicerona.

O, o

O, o, 1. Dvadeset i prvo slovo hrv. latinice. 2. Znak za stražnji zaobljeni samoglasnik koji se u različitim jezicima može različito izgovarati (otvoreno ili zatvoreno). 3. U geometriji, kratica za opseg. 4. kem. Oznaka (O) za kem.… Nastavi čitati

o.c., op. cit.

o.c., op. cit., lat. krat. za opus citatum, navedeno djelo; rabi se kada se upotrijebljena literatura spominje u tekstu ili bilješkama, kako se nakon prvoga spominjanja ne bi ponavljali svi podaci. Odgovarajući hrv. izraz u upotrebi jest… Nastavi čitati

oaza

oaza (grč. preko lat.) 1. U širem smislu, izolirano područje bujne vegetacije u sušnim krajevima. U užem smislu, plodno i vegetacijom obraslo mjesto u pustinjskim krajevima sjev. Afrike i jugozap. Azije, nastalo na mjestima s pitkom vodom (izvori, rijeke, kanali,… Nastavi čitati

objekcija

objekcija (lat.) 1. filoz Suprotstavljanje vlastite ideje ili mišljenja tvrdnjama i stavovima suparnika u raspravi. 2. Prigovor, zamjerka, prijekor. 3. Napomena, primjedba, opaska.

objekt

objekt (lat.) 1. Predmet kao dio vanj. materijalnoga svijeta. U prenesenom smislu, i predmet saznanja i spoznaje djelatnosti subjekta, ono što se može osjetiti i razumjeti kao izdvojeni dio nekoga većeg promatranog područja. 2. U gramatici, riječ na koju prelazi… Nastavi čitati

objektivan

objektivan (lat.), stvaran, predmetan, istinski, koji doista postoji (neovisno o subjektovu opažanju i vrednovanju). pren Pravedan, nepristran, siguran, pouzdan, bespredrasudan.

obligacija

obligacija (lat. obligatio; obligare vezati) 1. Obveza, dug, jamstvo, garancija. 2. Vrsta vrijednosnice (vrijednosnoga papira), obveznica, priznanica, zadužnica. 3. Dužnost, obveza, zadatak, težak zadatak; obligatoran, koji obvezuje, obvezujući, obvezan.

obliteracija

obliteracija (lat.) 1. med Patološko zatvaranje ili začepljenje vezivnim tkivom cijevi, kanala ili drugih šupljina u tijelu (obično u krvnim žilama i sl.). 2. Brisanje iz pamćenja.

oblomovština

oblomovština, apatičnost, parazitizam, lijenost, učmalost, pojam povezan uz roman → I. A. Gončarova Oblomov.

oceanijski jezici

oceanijski jezici, dio ist. podgrane malajskopolinezijske grane austronezijskih jezika. Tih o. 450 jezika govori više od 2 mil. ljudi i od crte Marijanski otoci–Palau–Zap. Irijan. Dijele se na nekoliko skupina, od kojih su neke polinezijski jezici s fidžijskim, mikronezijski… Nastavi čitati

odium

odium (lat.), mržnja, omraženost; odvratnost; neprijateljstvo, nesklonost. Odiozan, omražen, mrzak; odbojan, odvratan.

oficijelan

oficijelan (franc. iz lat.), služben; pren formalan, krut, suh.

oficiozan

oficiozan (lat.), poluslužben, takav da je povezan s vladom – oficiozni delikt, kazneno djelo za koje država (preko drž. odvjetnika, koji se prije nazivao tužiteljem) pokreće kazneni postupak po služb. dužnosti.

ogamsko pismo

ogamsko pismo, pismo koje su upotrebljavala keltska plemena na području Irske i Britanije. Naziv prema keltskom bogu sunca i pjesništva Ogmiosu. Koristilo se ugl. za magijske svrhe. Najraniji natpisi iz V. i VI. st. pronađeni na nadgrobnim spomenicima. Sastavljeno… Nastavi čitati

OK, O.K.

OK, O.K. (u nas se izgovara oke, najčešće okej), potvrdna riječ, preuzeta iz amer. razgovornoga jezika i u hrv. razgovorni jezik, znači u redu, dogovoreno i sl.

okcidentalan

okcidentalan (lat.), zapadni, koji je na zapadu.

okcipitalan

okcipitalan (prema lat. occipitium zatiljak), zatiljni, koji se odnosi na stražnji dio glave, ili koji mu pripada.

okcitanski jezik

okcitanski jezik (provansalski), jezik iz galoromanske skupine romanskih jezika. Njime govori više od 10 mil. ljudi, na J Francuske i u zap. alpskom dijelu Italije. Dvije skupine dijalekata: sjev. (limuzinski, overnski, provansoalpski), sr. (langedočki, provanski) i posebno je gaskonjski dijalekt.… Nastavi čitati