JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA

sintaksa ili skladnja

sintaksa (grč.) ili skladnja, dio gramatike koji proučava sastav i funkcije gramatičkih konstrukcija – slaganje dijelova rečenice jednih s drugima, u vezi s izražavanjem odnosâ među pojmovima. Sintagmatika se bavi sklopovima riječi (sintagmama), sintaksa rečenice rečenicama.

sirsko (sirijsko) pismo

sirsko (sirijsko) pismo, oblik feničko-aramejskoga pisma kojim se od I. st. pisao sirski (sirijski) jezik (jedan od oblika aramejskoga). Gl. su mu oblici estrangelo, zapadnosir(ij)sko pismo (V. st.) i istočnosir(ij)sko ili nestorijansko (to se proširilo s kršć. misijama do… Nastavi čitati

sivan

sivan (hebr. prema feničkom), deveti mjesec žid. godine (po starom računanju treći). Prema našem kalendaru, od sred. svibnja do sred. lipnja. Ima 30 dana.

siže

siže (franc.), osnovna tema umj. djela; sadržaj, sažetak, gl. misao.

sjevernokavkaski jezici

sjevernokavkaski jezici, por. jezika koja obuhvaća skupinu aphaskoadigejsku (u njoj je još i izumrli jezik hatski) i nahskodagestansku (u njoj su još i izumrli jezici huritski i urartski).

skala → ljestvica

skala (lat.) → ljestvica

skalpel

skalpel (lat.), vrlo oštar nož koji se rabi u medicini, raznim obrtima, kiparstvu i rezbarstvu. Kirurški s. izrađuje se u raznim veličinama i oblicima ovisno o tkivu i dijelu tijela na kojem se primjenjuje. Može biti načinjen u jednom komadu… Nastavi čitati

skandiranje

skandiranje, skandirati (lat. scandere ulaziti) 1. Čitanje stihova po ritmu uz naglašavanje stopa. 2. Izgovaranje ili izvikivanje rečenice riječ po riječ, ili riječi slog po slog.

Skeat, Walter William

Skeat, Walter William, engl. filolog (London, 21. XI. 1835 – Cambridge, 6. X. 1912). Prof. staroengleskoga (anglosaskoga) u Cambridgeu (od 1878), izdavač staroengl. tekstova, autor engl. etimološkoga rječnika u 4 sv.

skepsa

skepsa (grč.), sumnja, dvojba; nevjerica.

skitski jezik

skitski jezik, jedan od sjeveroist. iran. jezika kojim su govorila skitsko-sarmatska plemena na području s od Crnoga mora (u vremenu od ←VIII.–←VII. st. do IV–V. st.). Nema tekstova zapisanih na skitskom jeziku, ali ima dosta zapisa pojedinih imena, osobnih… Nastavi čitati

Skok, Petar

Skok, Petar, hrvatski jezikoslovac, romanist i balkanolog (Jurkovo Selo, Žumberak, 1. III. 1881 – Zagreb, 3. II. 1956). U Beču studirao romanistiku, germanistiku i indoeuropeistiku, doktorirao 1905. disertacijom iz južnofrancuske toponomastike. Habilitirao se 1912. u Zagrebu iz poredbene romanske… Nastavi čitati

Skorina, Francisk Georgij

Skorina, Francisk Georgij, bjelorus. humanist, prosvjetitelj i tiskar (Polock, o. 1490 – Prag, o. 1541). Studirao u Krakovu i Padovi, gdje je 1512. dobio diplomu liječnika. Od 1517. u Pragu radio kao tiskar; tiskao Psaltir i 22 knjige Starog… Nastavi čitati

skriptorij

skriptorij (lat.), u sr. vijeku, pisarnica, prepisivačka radionica, prostorija u kojoj su se izrađivale knjige (svitci, kodeksi). U dalm. gradovima djelovali su benediktinski skriptoriji (najstariji u samostanu sv. Krševana u Zadru).

skrivačica

skrivačica, u zagonetaštvu, vrsta zagonetke kod koje se rješenje krije u prepoznatljivim inoznačenjskim pojmovima, npr. Mate, mati, ka (matematika), Novak, ale, don, i, ja (Nova Kaledonija), gaza grebe (Zagreb).

skrupula

skrupula (lat.) 1. Savjesnost, zdušnost snažan osjećaj odgovornosti, moralnih obzira i sl. (bez skrupula bez obzira, bezobziran); skrupulozan, koji ima skrupule; savjestan, odgovoran. 2. Sumnja, sumnjičavost, nemir zbog sumnje, dvojba, premišljanje.

skupština

skupština, organizirani skup, sastanak većeg broja ljudi, sazvan radi raspravljanja ili rješavanja nekih pitanja; predstavničko tijelo neke polit. zajednice (države, regije, županije, grada, općine itd.), sastavljena od biranih ili delegiranih predstavnika koji odlučuju o pitanjima od zajedničkog i/ili općeg… Nastavi čitati

slaganje vremena

slaganje vremena, gramatička (sintaktička) pravilnost po kojoj je upotreba glagolskoga vremena u zavisnoj rečenici određena glagolskim vremenom upotrijebljenim u gl. rečenici (npr. u latinskom, francuskom, engleskom). U hrv. jeziku nema takve stroge ovisnosti.

slang → sleng

slangsleng

slavenoserbski jezik

slavenoserbski jezik, umjetni knjiž. jezik stvoren u srp. književnosti u drugoj pol. XVIII. st. pod utjecajem ruskoslavenskog. Iako se javljaju i pokušaji pisanja na nar. jeziku (Z. Orfelin, D. Obradović) držalo se da je staroslav. “pravi” srp. jezik, a… Nastavi čitati