JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
šifra (franc.), tajno pismo, kôd; način pisanja odnosno javljanja poruke takvim načinom da se poruka čini nerazumljivom svakome kome nije upućena i namijenjena. U prošlosti se šifriranje obavljalo
uporabom brojaka, slova i znakova u određenoj kombinaciji koja se čuva kao… Nastavi čitati →
šin, naziv slova za glas š u feničkom, hebr. i nekim drugim semitskim alfabetima.
Šiptari, jedan od naziva za Albance (uz Arbanasi) izveden iz nac. imena Shqiptar, a rabio se ponajviše za pripadnike alb. naroda u Jugoslaviji. Na njihov zahtjev zamijenjen je imenom Albanci, te se naziv Š. poslije držao pogrdnim.
Škiljan, Dubravko, hrv. jezikoslovac (Zagreb, 31. X. 1949 – Zagreb, 21. VII. 2007). Od 1987. red. prof. Filoz. fak. u Zagrebu, od 1996–2003. u Ljubljani. Šef Katedre za primijenjenu lingvistiku i Katedre za semiologiju. Objavio velik broj stručnih radova… Nastavi čitati →
škotski jezik 1. → gelski jezik. 2. Scots, jedan od sjev. engl. dijalekata; bio je standardni jezik Škotske od XIV. do XVII. st., te, zamijenivši latinski, i jezik drž. uprave. U vrijeme reformacije Biblija nije prevedena na škotski, nego… Nastavi čitati →
šou (engl.), predstava, umj. ili zabavnog značaja, na pozornici, televiziji i sl.
španjolski jezik (lengua española, castellano), jezik iz iberoromanske skupine romanskih jezika (u kojoj su još portugalski, galicijski ili galješki i katalonski). Ima više od 400 milijuna govornika. Najstariji zapisi potječu iz vremena oko 950. godine. U… Nastavi čitati →
štafeta (tal.) 1. Vijest koju su prenosili glasnici smjenjujući jedan drugoga po etapama. 2. U atletici, utrka (4×100 m, 4×400 m) više trkača jedne ekipe koji jedan drugome predaju palicu. 3. Štafeta mladosti (ispočetka Titova štafeta), manifestacija u kojoj se… Nastavi čitati →
štokavsko narječje, jedno od narječja sred. južnoslav. jezičnoga dijasistema. Nazvano po upitno-odnosnoj zamjenici što (za razliku od kaj u kajkavskom, odn. ča u čakavskom narječju). Dijeli se na govore: istočnohercegovački (taj je u osnovi standarda hrvatskoga, bošnjačkoga, crnogorskoga i… Nastavi čitati →
Šulek, Bogoslav, hrvatski leksikograf i prosvjetitelj (Sobotište, Slovačka, 20. IV. 1816 – Zagreb, 30. XI. 1895). Nakon studija prava i filozofije u Bratislavi, privučen idejama hrvatskoga narodnog preporoda dolazi u Zagreb (1838), te započinje osebujnu političku i kulturnu djelatnost… Nastavi čitati →
šva, naziv za glas koji čujemo iza suglasnika kada izgovaramo “samostalno” p, t, k…; bilježi se znakom ə.
švedski jezik, jedan od skandinavskih jezika, iz germ. skupine indoeur. jezika; p. 10 mil. govornika (u Švedskoj 9 mil., ostalo u Finskoj i među iseljeništvom u Sjev. Americi). Najstariji su zapisi runski, iz IX. st. i mlađi (do prve… Nastavi čitati →
Šwjela, Bogumił (Gottlieb Schwela), lužičkosrpski filolog i književnik (Schorbus, 5. IX. 1873 – Naumburg, 20. V. 1948). Evangelički svećenik, među utemeljiteljima lužičkoga društva Domowina (1912). Pisao udžbenike lužičkoga jezika, dopunio rječnik A. Muke i napisao Poredbenu gramatiku gornjolužičkoga i donjolužičkoga (1926) i dr.
T, t 1. Dvadeset i šesto slovo hrv. abecede, znak za bezvučni zubni okluziv. 2. Znak (t) mjerne jedinice mase, tona. 3. U fizici, oznaka za vrijeme (t) ili temperaturu (T). 4. Oznaka (T-) predmetka u decimalnim jedinicama, iznosi 10… Nastavi čitati →
tabela (tal.), tablica, pregledno i sustavno prikazan popis različitih podataka, obično kao križaljka s rubrikama, npr. za kretanje roba, s godinom i količinom proizvodnje, cijenom, troškovima proizvodnje, prihodima od prodaje i sl.
tabulae ceratae (lat.), drvene pločice obložene voskom, služile su za pisanje. Rimljani su tehniku pisanja na te pločice preuzeli od Etruraca i Grka. Po vosku se pisalo oštrim vrhom pisaljke, stilusa (odatle, s promjenama značenja, pojam stil za pisanje), koja… Nastavi čitati →
tadžički jezik, jezik iz jugozapadne podskupine iranskih jezika indoeuropske jezične porodice, u kojoj su još perzijski (oko 35 milijuna govornika, što je otprilike polovina stanovništva Irana), dari (ili farsi-kabuli, više od 8 milijuna govornika, u Afganistanu), tatski (oko 25… Nastavi čitati →
tahi- ili taho- (grč.), predmetak u složenicama u značenju brzo-, koji je u vezi s brzinom.
tahigrafija (grč.), brzopisni sustav nastao od tironskih znakova, upotrebljavao se u antici i sr. vijeku, preteča stenografije.
