JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Ujević, Mate, hrvatski enciklopedist i pjesnik (Krivodol, kraj Imotskog, 13. VII. 1901 – Zagreb, 6. I. 1967). Školovao se u Sinju i Splitu, studirao književnost u Zagrebu, diplomirao u Ljubljani, doktorirao u Zagrebu (disertacija o Jovanu Hraniloviću). Od 1941.… Nastavi čitati →
ujgurski jezik, jezik iz turkijske jezične porodice. Staroujgurski jezik bio je od V. stoljeća saobraćajni jezik u srednjoj Aziji, pisan turijskim runama (orhonsko-jenisejski natpisi). Od XI. stoljeća piše se arapskim pismom. Znatna je novoujgurska književnost iz XVII–XIX. stoljeća. U… Nastavi čitati →
ukrajinski jezik, jedan od istočnoslavenskih jezika (s ruskim i bjeloruskim). Njime govori više od 50 milijuna ljudi, i to u Ukrajini, 1,9 milijuna u Rusiji, oko 230 000 u Poljskoj, oko 400 000 u Moldaviji, 140 000 u… Nastavi čitati →
ultra- (lat.), predmetak u složenicama u značenju: nad-, iznad-, preko-.
umbrijski jezik, jezik iz italske skupine, govorio se u antici i od Etrurije. Poznat je po velikom ritualnom tekstu, Iguvinskim pločama, s više od 4000 riječi (to je najdulji italski nelatinski tekst) i po malobrojnim kraćim tekstovima, ugl.… Nastavi čitati →
umjetni jezici, naziv za one jezike koje su pojedinci (ili skupine pojedinaca) sačinili polazeći od postojećih jezika ili, znatno rjeđe, na posve novim osnovama, sa željom da pomognu u komunikaciji, umjesto postojećih prir. jezika. Obično se teži jednostavnoj gramatici.… Nastavi čitati →
umlaut ili prijeglas 1. Promjena samoglasnika koja je obično uzrokovana samoglasnikom u sljedećem slogu ili drugačije, npr. u njemačkome (iz kojega je uzet naziv, Umlaut) u sklonidbi imenica množini Mutter–Mütter, u pridjevima u komparativu klug–klüger, u glagola… Nastavi čitati →
uncijala (lat. littera uncialis, od unca kuka ili uncia rimski dužinski palac, 2,66 cm, za tako visoka slova, možda ukršteno, s polaznim initialis početno slovo), u grč. paleografiji majuskulno (velikoslovno) pismo, u lat. posebno majuskulno slovo s potezima oblijima… Nastavi čitati →
uni- (lat.), predmetak u složenicama u značenju jedno-, jednostrano.
unikum (lat.), posebnost, nešto što je jedinstveno i posebno u svojoj vrsti.
upravni govor → neupravni govor
uralski jezici, naziv za ugrofinske i samodijske (samojedske) jezike. Katkad se u uralsku jezičnu por. uvrštava i jukagirski jezik, no on vjerojatno nije njezin dio.
uralskoaltajski jezici, zastario naziv za moguću srodstvenu natporodicu koju bi tvorile porodice uralska i altajska.
urdu (urdski jezik), jezik iz novoindijske (novoindoarijske) skupine indoeuropskih jezika. Genetskolingvistički, dio hindustanskoga jezičnog dijasistema (s hindskim). Nastao je na toj osnovici, s naslijeđem iz arapske i perzijske islamske kulture. Piše se arapskim pismom. Procjenjuje se da ima više od… Nastavi čitati →
Uspenski, Boris Andreevič, ruski jezikoslovac (Moskva, 1. III. 1937). Osnivač rus. semiotike s J. Lotmanom. Prof. na sveučilištima u Moskvi, Harvardu, Beču, Grazu i drugdje. Objavio više od 400 radova iz teorijske lingvistike, povijesti crkveno-slav. i rus. jezika, semiotike… Nastavi čitati →
ustav, u slav. paleografiji (glagoljičkoj i ćiriličkoj), naziv za svečano velikoslovno pismo, tj. uncijalu, s uspravnim, odvojenim slovima. Ustavom su pisani vjerski tekstovi, povelje, nadgrobni natpisi i dr.
Ušakov, Dmitrij Nikolajevič, ruski jezikoslovac i leksikograf (Moskva, 24. I. 1873 – Taškent, 17. IV. 1942). Učenik → F. F. Fortunatova i njegov nastavljač. Bavio se ruskim dijalektima, pravopisnim temama (aktivan u pravopisnoj reformi 1917–18) i standardnojezičnim izgovorom.… Nastavi čitati →
utile cum dulci (lat.), korisno s ugodnim.
