JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
gravitirati (lat. preko njem. ili franc.) 1. fiz Silom teže (gravitacijom) biti privlačen nekoj točki ili masi. 2. pren Težiti, stremiti, naginjati, biti sklon, biti usmjeren prema komu ili čemu (politički, kulturno, ekonomski).
Grbić (Grbac) Ilirik, Matija (lat. Matthias Garbitius Illyricus), hrv. humanist i grecist (Istra, između 1503. i 1508 – Tübingen, 1. V. 1559). Školovao se u Nürnbergu, Heidelbergu i Wittenbergu, kao Lutherov štićenik i Melanchthonov učenik. Od 1537. do… Nastavi čitati →
grbovnica ili armales (novolat. litterae armales), vladarska povelja, armales, kojom se plemićima podjeljivao grb. Povelja je sadržavala i sliku dodijeljenoga grba. Prve grbovnice izdavao je franc. kralj Filip IV. Lijepi (1285–1314), u Njemačkoj Ludwig IV. (1314–47), u Ug.-Hrv. kraljevstvu… Nastavi čitati →
grčki jezik, jezik oko 10,5 mil. Grka, u Grčkoj oko 9 mil., na Cipru oko 500 tis. i drugdje. Najstariji grč. tekstovi potječu iz ←XV–←XII. st. i pisani su pismom koje se naziva linearno B. Tako su zapisani kretsko-mikenski… Nastavi čitati →
grecizam, naziv za riječ ili izraz ili sklop preuzet iz grčkoga jezika. U hrvatskom jeziku grecizmi su, primjerice, anđeo, ikona, kaos, kemija, kozmos, tehnika, trpeza itd.
Greenberg, Joseph Harold, američki antropolog i jezikoslovac (New York, 28. V. 1915 – Palo Alto, 7. V. 2001). Od 1962. na Sveučilištu u Stanfordu. Bavio se klasifikacijom afričkih jezika (postulirao samo četiri porodice: nigerokordofansku, afrazijsku, nilosaharsku, kojsansku),… Nastavi čitati →
gremij (lat.) 1. Vijeće, odbor, kolegij, skup rukovodećih ljudi neke ustanove. 2. Naziv staleških udruženja (liječnički g., trgovački g.).
Grierson, George Abraham, irski indolog (Glenageary, 7. I. 1851 – Camberley, 9. III. 1941). Od 1871. službovao u Indiji, proučavao tamošnje jezike i književnost. Urednik monumentalnoga zbornika o indijskim jezicima Linguistic Survey of India na kojem… Nastavi čitati →
grimasa (franc.), spontano ili namjerno izmijenjen izraz lica povezan s raspoloženjem ili nekim stanjem.
Grimm, Jacob, njemački filolog i književnik (Hanau, 4. I. 1785 – Berlin, 20. IX. 1853). Studirao pravo, radio kao činovnik i knjižničar, u Göttingenu predavao o njemačkoj pravnoj povijesti. Od 1841. u Berlinu. S bratom… Nastavi čitati →
Grimm, Wilhelm, njemački filolog i književnik (Hanau, 24. II. 1786 – Berlin, 16. XII. 1859). Brat → Jacoba. Bavio se poviješću njemačkoga jezika. Djela: O njemačkim runama; Balade i bajke; Njemačke sage o junacima.
gringo (španj.), podrugljiv naziv za pripadnika neromanskog, posebno angloamer. stanovništva u Juž. i Sr. Americi.
griz ili gris (njem.), krupica; krupno samljevena žitarica (pšenični g., kukuruzni g.).
grog (engl.), mješavina žestokog pića (rum, konjak, arak) te zašećerene vrele vode ili čaja. Naziv prema nadimku engl. admirala Edwarda Vernona (XVIII. st.), Old Grog, koji je naredio da se rum, koji su mornari imali pravo piti, razrijedi vodom.
Gronov, Johann Friedrich (lat. Johannes Fredericus Gronovius), njem. klas. filolog (Hamburg, 8. XI. 1611 – Leiden, 28. XII. 1671). Jedan od najvećih latinista posthumanizma. Prof. u Deventeru i Leidenu. Objavio s bilješkama Plauta, Salustija, Tita Livija, Tacita, Seneku i dr.
grosist (njem.), veletrgovac, trgovac na veliko.
grosso modo (lat.), grubo, ovlaš, površno, u gl. crtama.
Grotefend, Georg Friedrich, njemački filolog (Hannoversch Münden, 9. VI. 1775 – Hannover, 15. XII. 1853). Radio u Göttingenu. Od 1802. objavio mnogo radova, dao osnove za čitanje perzijskoga klinova pisma. Bavio se italskim jezicima (oskijskim… Nastavi čitati →
grotesk (franc.), vrsta tiskarskih slova, nastala pojednostavljenjem antikve; slova iste debljine.
Grškovićev Apostol, glagoljicom prijelaznog tipa (između mak. oble i hrv. uglaste) pisani fragment Djela apostolskih (4 listića, prva pol. XII. st.), pronađen na otoku Krku. Pretpostavlja se da je donesen s ist. rubova glagoljskog područja (mješavina staroslav. jezika i… Nastavi čitati →
