JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA

interni

interni (lat.), unutarnji, za unutarnju upotrebu (i. propis).

interpolacija

interpolacija (lat. preko franc.) 1. Umetanje, uvrštavanje u tuđi tekst novih riječi ili fraza. Česta u starijim razdobljima kada se nije poštovalo duhovno vlasništvo. 2. arhit Zgrada podignuta između dviju postojećih zgrada. 3. mat Određivanje nepoznate vrijednosti neke veličine koristeći… Nastavi čitati

interpretacija

interpretacija (lat.) 1. Tumačenje, objašnjavanje smisla (nekog teksta, umj. djela). 2. Izvedba ili prikazivanje (glumom, plesom, pjesmom ili sviranjem) nekog dram., plesnog ili glazb. djela.

interpunkcija

interpunkcija (lat.), rečenični znak; ukupnost pravopisnih znakova u užem smislu (točka, točka-zarez, zarez, dvotočka, upitnik, uskličnik, crta, dvostruka crtica i zagrade), kojim se međusobno odjeljuju pojedine riječi ili rečenice te odjeljuju pojedine logičke cjeline. Primjenjivali su je filolozi aleksandrijske škole;… Nastavi čitati

intersticij

intersticij (lat.) 1. Međuprostor, praznina, pukotina, međuvrijeme. 2. med Međuprostor u bubrezima i jetri, ispunjen rahlim tkivima u kojima se nalaze krvne i limfne kapilare te živci.

interurban

interurban (lat.), međugradski, međumjesni (telefon).

interval

interval (lat.) 1. Razmak, vrijeme između dviju jedinica u slijedu; međuvrijeme, stanka, odmor. 2. glazb Razlika u visini dvaju tonova. Može biti melodijski (kad zazvuče uzastopce) ili harmonijski (kad zazvuče istodobno). U akustici veličina se mjeri razlikom u broju titraja/treptaja… Nastavi čitati

intima

intima (od latinskoga: intimus najunutarniji, najskrovitiji) 1. Duševni i unutarnji svijet pojedinca; ono što je najskrovitije, što se ne pokazuje javno. 2. med Unutarnja ovojnica, unutarnji sloj stijenke krvne žile.

intiman

intiman (latinski: intimus najunutarniji, najskrovitiji) 1. Vrlo blizak, prisan, iskren (intiman prijatelj). 2. Skrovit, koji se ne pokazuje javno (intiman život, intimni dijelovi tijela). 3. Koji ostavlja dojam prisnosti, koji je ograničen na uzak krug (intiman kutak, intimna proslava).

intolerancija

intolerancija (lat.) 1. Netrpeljivost, nesnošljivost, što ne podnosi tuđa uvjerenja (nacionalna, vjerska i.). 2. med Nepodnošenje nekih lijekova, pa može doći do neželjenih, pa i štetnih učinaka.

intranzigentan

intranzigentan (lat.), nepomirljiv, nepopustljiv, uporan, tvrdokoran.

intriga

intriga (franc.) 1. Spletka, smutnja, zavjera, smišljeno stvaranje pomutnje, zablude, sukoba i sl. Intrigant je osoba koja pokreće i zapleće događaje. 2. knjiž Zaplet izgrađen na sukobu interesa i strasti, zahvaljujući stjecaju okolnosti ili zamjeni osoba, na nerazumijevanju i nesporazumu.… Nastavi čitati

intronizacija

intronizacija (lat.), ustoličenje, uvođenje u najviši položaj (vladara, pape i sl.).

invazija

invazija (lat.) 1. Provala, navala, upad oružanih snaga velikih razmjera u drugu zemlju. 2. pren Najezda, dolazak u velikom broju (i. skakavaca).

invektiva

invektiva (lat.), grdnja, prijekor, ukor; pogrdan izraz, uvreda.

invencija

invencija (lat.) 1. Domišljatost, kreativnost, stvaralačka mašta. Izumiteljska sposobnost, sposobnost iznalaženja novih mogućnosti. Važna u znanstv. i umj. radu, ispituje se posebnim psihol. testovima i dovodi u vezu s razvijenošću imaginacije i općom inteligencijom. 2. glazb Naziv kojim se u… Nastavi čitati

inverzija

inverzija (lat.) 1. Obrat, obrnutost, premetanje, preokretanje. 2. gram Premet, premetnuti red; obrnuti red riječi ili rečenica, čime se dobiva drugačija intonacija rečenice, a time i posebno značenje. 3. mat Višeznačni pojam, u kombinatorici znači neprirodni poredak elemenata neke permutacije,… Nastavi čitati

invokacija

invokacija (lat.) 1. Prizivanje, zazivanje, bajanje; zaziv nekog višeg bića na početku ritualnog čina. 2. Naziv za formulu na početku srednjovj. povelja, različitu u različitim razdobljima; i. može biti simbolička (npr. znak križa) ili verbalna, npr. In nomine Domini, Amen… Nastavi čitati

inzistirati

inzistirati (lat.), ustrajavati, uporno ustrajati na čemu; ne popuštati, ne odustajati od čega; postojano isticati, tvrdokorno ostajati pri svojem mišljenju.

inzularna pisma

inzularna pisma, scriptura Scottica, litterae tunsa ili Hibernica te scriptura Saxonica, pisma koja su se razvila u VII. st. u Irskoj, poslije i u Engleskoj i Škotskoj. Zbog proširenosti na ovim otocima dobila naziv inzularna (otočna) p.; razvila… Nastavi čitati