Bonaparte, Pauline (Maria Carlotta), sestra → Napoleona I. (Ajaccio, 20. X. 1780 – Firenca, 9. VI. 1825). Supruga generala Leclerca; poslije njegove smrti (1803) udana za kneza Camilla Borghesea. Guastalska vojvotkinja (1805–14). Ovjekovječena u kiparskom djelu → … Nastavi čitati →
Bonarelli, Guidubaldo, talijanski književnik (Pesaro, 25. XII. 1563 – Fano, 8. I. 1608). Autor vrlo popularne pastirske igre Fili di Sciro (1607), koja svojom glazbenošću te izvještačenim razvojem ljubavnog motiva najavljuje barokni stil.
Bonatz, Paul, njemački arhitekt (Solgne, 6. XII. 1877 – Stuttgart, 21. XII. 1956). Studij arhitekure završio u Münchenu; predavao na sveučilištima u Stuttgartu i Carigradu. Projektirao smirenu funkcionalnu arhitekturu strogih oblika: kolodvori u Darmstadtu i Stuttgartu, muzej u Baselu; Opera u Ankari.
Bonaventura, sv., (pravo ime Giovanni di Fidanza), kardinal, crkveni naučitelj (Bagnoregio, Toskana, 1221 – Lyon, 15. VII. 1274). Franjevac, profesor u Parizu od 1248; general franjevačkog reda od 1257, imenovan kardinalom i biskupom Albana (pokraj Rima) 1273. Kao general… Nastavi čitati →
Bončev, Nešo, bugarski književnik (Panagjurište, 2. II. 1839 – Moskva, 17. II. 1878). Smatra se začetnikom bugarske književne kritike. Poznavatelj antičke i europske književnosti. Smatrao da književnost treba biti i realistična i odgojna. Važnija djela: Klasični europski pisci na… Nastavi čitati →
Bond, Edward, engleski dramatičar (London, 18. VII. 1934). U svojim komadima tematizira nasilje kao posljedicu odnosa vlasti i pojedinca. Pisao i filmske scenarije. Važnija djela: Vjenčanje pape; Spašeni; Rano jutro; Uska cesta prema dalekom sjeveru; Lear; Bingo; Luda; Ljeto.
Bondarčuk, Sergej Fjodorovič, sovjetski filmski glumac i redatelj (Bilozerka, Ukrajina, 25. IX. 1920 – Moskva, 20. X. 1994). Međunarodno najpopularniji sovjetski filmaš; najveće uspjehe postigao kao redatelj, ponajprije Čovjekovom sudbinom (1959, adaptacija Šolohovljeve pripovijesti) i Oscarom nagrađenim Ratom i… Nastavi čitati →
Bondarev, Jurij Vasiljevič, sovjetski književnik (Orsk, 15. III. 1924). Poznat kao autor romana i novela s ratnom tematikom: Na velikoj rijeci; Vreli snijeg; Obala; Izbor; Igra; Posljednje salve.
Bondeson, August, švedski književnik (Vessige, 2. II. 1854 – Göteborg, 23. IX. 1906). Proučavao život u Hallandu i skupljao narodno blago. U prozi, posebno sa svojim junakom Johnom Chronschoughom, daje klasični oblik švedskog humora. Važnija djela: Seoske pripovijesti; Memoari učitelja Johna Chronschougha.
Boner, Ulrich, švicarski propovjednik i pisac (XIV. stoljeće). Spominje se u razdoblju 1324–49. Dominikanac, živio u Bernu. Napisao zbirku od 100 basni u stihovima, priča iz životinjskog i biljnog svijeta. Priče su ispripovijedane jednostavnim i jasnim stilom s blagim… Nastavi čitati →
Bonetti, Gordana, radijska i TV spikerica i voditeljica (Beograd, 30. IX. 1931 – Split, 16. VIII. 1972). Spikerski rad započela na Radio Rijeci (1952–57), zatim radi na Radio Zagrebu (1957–63). Od 1963. zaposlena na TV Zagreb kao spikerica i… Nastavi čitati →
Bonfante, Giuliano, talijanski jezikoslovac (Milano, 6. VIII. 1904 – Rim, 9. IX. 2005). Bavio se indoeuropeistikom i romanistikom. Predavao u Princetonu, Genovi i Torinu. Djela: Indoeuropski dijalekti (1931), Tečaj glotologije (1961) i dr.
Bonfigli, Benedetto, talijanski slikar (Perugia, oko 1420 – Perugia, 18. VII. 1496). Majstor starije umbrijske slikarske škole. U početku pod utjecajem sijenske tradicije, potom Benozza Gozzilija i Piera della Francesca. Slikao gracilne Madone na dasci i monumentalne freske s vedutama Perugie.
Bonfini, Antonio, talijanski humanist i povjesničar (Partignone, Marche, 1427. ili 1434 – Budim, oko 1505). Profesor u Ascoliju i Recanatiju; od 1486. djeluje na dvoru ugarsko-hrvatskoga kralja Matije Korvina kao dvorski povjesničar; 1492. uvršten u ugarsko plemstvo. Glavno djelo: Povijest Ugarske (1543).
Bongo, Omar (pravim imenom Albert-Bernard), gabonski političar (Lewai, 30. XII. 1935 – Barcelona, 8. VI. 2009). Ministar različitih resora 1965–66, potpredsjednik vlade 1966–67. Predsjednik Gabona od 1967. do 2009. Osnivač i glavni tajnik Demokratske stranke, prešao na islam 1973. i… Nastavi čitati →
Bonhoeffer, Dietrich, njemački evangelički teolog (Breslau, danas Wrocław, 4. II. 1906 – Flossenbürg, 9. IV. 1945). Profesor i studentski župnik u Berlinu, propovjednik i ravnatelj sjemeništa u Finkenwaldu. Istaknuti protagonist “ispovjedajuće Crkve” koja je bila u oporbi prema njemačkim… Nastavi čitati →
Bonifacij, Natal (Natale Bonifacio, da Sebenico, Božo Bonifačić), hrvatski bakrorezac i kartograf (Šibenik, 23. XII. 1538 – Šibenik, 23. II. 1592). Školovao se u Veneciji; vrstan bakrorezac. Njegovi kasnorenesansni i ranomaniristički bakrorezi nalaze se u djelu arhitekta → Domenica… Nastavi čitati →
Bonifacije I., sv., papa od 418. do 422. (Rim, ? – Rim, 4. IX. 422). Borio se protiv pelagijanizma. Zastupao rimski primat protiv zahtjeva Carigrada.
Bonifacije II., papa od 530. do 532. (Rim, ? – Rim, 17. X. 532). Prvi papa germanskog podrijetla. Osuđivao semipelagijanizam, borio se za rimsku jurisdikciju nad Ilirikom. Iste godine (530) izabran protupapa Dioskur.
Bonifacije III., papa od 19. II. 607. (Rim, ? – Rim, 12. XI. 607). Za vrijeme pape Grgura Velikog (590 – 604) u diplomatskoj službi na Istoku, u Antiohiji, na Korintu i u Carigradu. Zaslužan za uspostavljanje dobrih odnosa cara Foke s Rimom.
