Hercigonja, Eduard, hrvatski filolog (Zagreb, 20. VIII. 1929). Završio slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; doktorirao 1970. Od 1968. do 1993. voditelj Katedre za staroslavenski jezik na Filozofskom fakultetu. Bavi se hrvatskom srednjovjekovnom književnošću i njezinim jezikom.… Nastavi čitati →
Hercigonja, Nikola, hrvatski skladatelj i muzikolog (Vinkovci, 19. II. 1911 – Beograd, 7. VII. 2000). Diplomirao kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1935. Od 1949. do 1975. profesor na Muzičkoj akademiji u Beogradu. Glazbeni kritičar,… Nastavi čitati →
Hercigonja, Želimir, pisac za djecu (Zagreb, 29. III. 1956 – Zagreb, 12. XII. 2018). Nakon što je 1994. diplomirao na Pravnom fakultetu u Rijeci, zasposlio se kao pravnik. Od 2004. bio je predsjednik Hrvatskoga društva književnika za djecu i… Nastavi čitati →
Herculano de Carvalho e Araújo, Alexandro, port. književnik i povjesničar (Lisabon, 28. III. 1810 – Vale de Lobos, 13. IX. 1887). Sa J. Garettom utemeljio romantičarsku školu u Portugalu. Uređivao reviju Panorama (1837–44). Istaknuo se… Nastavi čitati →
Herdal, Harald, dan. književnik (Kopenhagen, 1. VII. 1900 – Kopenhagen, 28. XII. 1978). U svojim djelima progovarao o nepravednim društv. odnosima te opisuje život dan. radništva. Važ. djela: Pa mora se živjeti; Prvi svijet… Nastavi čitati →
Herder, Johann Gottfried von, njemački filozof i književnik (Mohrungen, danas Morąg, Poljska, 25. VIII. 1744 – Weimar, 18. XII. 1803). Obavljao razne službe u Evangeličkoj crkvi, generalni superintendant u Weimaru. Imao istaknuto mjesto u književnom… Nastavi čitati →
Héré de Corny, Emmanuel, franc. graditelj (Nancy, 12. X. 1705 – Lunéville, 2. II. 1763). Učio kod G. Boffranda; neko vrijeme dvorski graditelj polj. kralja S. Leszczyńskog. Izveo velik broj građevina u Nancyju i Lunévilleu;… Nastavi čitati →
Heredia, José María de, kub. književnik (Santiago de Cuba, 31. XII. 1803 – Toluca, Meksiko, 7. VI. 1839). Borac za oslobođenje Kube od španj. vlasti; u progonstvu u SAD-u i Meksiku. Jedan od začetnika romantizma… Nastavi čitati →
Heremon (grč. Khairēmôn), grč. pjesnik (poč. ←IV. st.). Poznat kao pisac tragedija koje su se odlikovale slikovitošću stila i raznolikošću metričkih oblika. Sačuvano je nekoliko stihova tragedije Eneja.
Hergenröther, Joseph, njem. crkv. povjesničar, kardinal (Würzburg, 15. IX. 1824 – opatija Mehrerau, kraj Bregenza, 3. X. 1890). Zaređen 1848, prof. teologije u Würzburgu od 1852. Savjetnik 1868. u pripremi I. vatikanskog sabora, pripadao većini… Nastavi čitati →
Hergesheimer, Joseph, američki književnik (Philadelphia, 15. II. 1880 – Sea Isle City, 25. IV. 1954). Pisao romane o životu imućnijih američkih slojeva, povijesne romane te proze posvećene američkome Jugu. Važniji romani: Javanska glava; … Nastavi čitati →
Hergešić, Ivo, hrvatski povjesničar književnosti, teatrolog, prevoditelj i novinar (Zagreb, 23. VII. 1904 – Zagreb, 29. XII. 1977). Studirao pravo, medicinu, germanistiku i romanistiku, a doktorirao 1927. Novinar i urednik Obzora (1923–41), ravnatelj kazališta Komedija (1953–56).… Nastavi čitati →
Heril (grč. Khoirílos) iz Atene, grč. pjesnik (←VI. st.). Jedan od najstarijih grč. tragičara; pjesnik satirskih igara.
Heril sa Sama, grč. pjesnik (←V. st.). Među prvim pjesnicima koji su teme preuzimali iz pov. građe, a ne iz mita. U epu Perzeida opisuje pobjedu Atenjana nad perz. kraljom Kserksom.
Hering, Ewald, njem. fiziolog i psiholog (Alt-Gersdorf, 5. VIII. 1834 – Leipzig, 26. I. 1918). Bavio se proučavanjem osjeta boja, fiziologijom disanja te dokazao ulogu vagusnog živca u regulaciji disanja.
Herkov, Zlatko, hrv. pravnik (Zagreb, 16. VIII. 1904 – Zagreb, 21. IV. 1994). Doktorirao pravo u Zagrebu 1928. Ured. časopisa Financijski arhiv 1931–41. Prof. financija na Ekon. komerc. visokoj školi 1937–45. i Prav. fak. u… Nastavi čitati →
Herlin, Friedrich, njemački slikar (Rothenburg ob der Tauber, oko 1430 – Nördlingen, oko 1500). Značajan član slikarske obitelji Herlin. Slikao u strogim ikonografskim shemama višekrilne oltare i oltarne slike pod utjecajem holandskoga slikarstva.
Hermafrodit (grč. Hermaphróditos), u grč. mitologiji, sin Hermesa i Afrodite; lijep dječak s kojim se združila nimfa Salmakida kada se okupao u njezinu izvoru, te je tako H. postao biće koje ujedinjuje oba spola.
Hermagora iz Ampfipola, grč. filozof (←III. st.). Stoik, Persejev učenik, polemičar. Djela: Antikinik; O mudrijanju, protiv akademičara, O nezgodama.
