Hilarije Arleški, biskup grada Arlesa (vjerojatno sjev. Galija, 401 – Arles, 5. V. 449). Opat u Lérinsu, tadašnjem sjedištu redovništva na Zapadu. Branio metropolitanska prava protiv odluka pape Leona I. Napisao spis Sermo de vita Sancti Honorati.
Hilarije, sv., biskup, crkv. naučitelj (Poitiers, o. 315 – Poitiers, o. 367). Za biskupa izabran o. 350. Borac protiv arijevaca. Car Konstancije ga je 356. prognao u Malu Aziju, ali ga je Julijan vratio u Poitiers. Svojom zajednicom klera… Nastavi čitati →
Hilbert, David, njemački matematičar (Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija, 23. I. 1862 – Göttingen, 14. II. 1943). Razvio teoriju algebarskih brojeva, aksiomatizirao geometriju i dao teoriju dokaza. Mnogi pojmovi i teoremi u matematici nazivaju se prema… Nastavi čitati →
Hilbert, Jaroslav, češki dramatičar (Louny, 19. I. 1871 – Prag, 10. V. 1936). Jedan od utemeljitelja moderne češke drame. U svojim komadima tematizirao društvenu hijerarhiju i borbu za društveni uspon te isticao probleme savjesti i… Nastavi čitati →
Hildebert I., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 498 – Pariz, 23. XII. 558). Sin kralja Klodviga I. i Klotilde. Podjelom očeva kraljevstva (511) dobio na upravljanje sjeverozap. dio franačke države sa sjedištem u Parizu. Zauzeo… Nastavi čitati →
Hildebert II., austrazijski kralj iz dinastije Merovinga (?, 570 – ?, XII. 595). Sin austrazijskog vladara Sigiberta I. i Brunhilde. Okrunjen za kralja nakon ubojstva svojeg oca (575); umjesto njega isprva je državom upravljala Brunhilda. Samostalno zavladao 584.… Nastavi čitati →
Hildebert III., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 683 – ?, 711). Sin Teodorika II. Vladao formalno od 695; svu vlast u državi imao je austrazijski majordom Pipin II. od Heristala.
Hildebrand, Adolf von, njem. kipar (Marburg, 6. X. 1847 – München, 18. I. 1921). Važan za razvoj njem. kiparstva u koje uvodi duh monumentalnosti i jednostavnosti ant. skulpture i njegova povezivanja s arhitekturom. Projektirao nekoliko… Nastavi čitati →
Hildebrand, Bruno, njemački povjesničar, političar, ekonomist i statističar (Naumburg an der Saale, 6. III. 1812 – Jena, 29. I. 1878). Sveučilišni profesor povijesti u Breslauu (1839–41) i Marburgu (1841, profesor za državnu administraciju koja uključuje… Nastavi čitati →
Hildebrandt, Johann Lucas von, austrijski graditelj (Genova, 14. XI. 1667 – Beč, 16. XI. 1745). Dvorski arhitekt Eugena Savojskog; izgradio kasnobarokne palače raščlanjenih i bogato dekoriranih fasada u Beču i okolici (palača Daun–Kinsky),… Nastavi čitati →
Hildegarda iz Bingena, sv., njemačka mistička književnica (Bermersheim, kraj Alzeya, 1098 – Rupertsberg, blizu Bingena, 17. IX. 1179). Benediktinka; kao djevojčica imala je viđenja. Pisala životopise svetaca, vodila bogatu korespondenciju s papama, carevima i drugim istaknutim osobama… Nastavi čitati →
Hilderik I., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 436 – ?, 481/82). Podupirao Rim; sudjelovao u pobjedi nad Vizigotima (463); ratovao protiv Angla i Sasa te Alemana. Njegov grob u Tournaiju sadrži važne nalaze merovinške kulture. Otac Klodviga I.
Hilderik II., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, 649 – Chelles, Francuska, između 10. IX. i 15. XI. 675). Sin Klodviga II. Vladar Austrazije od 662, a Neustrije i Burgundije od 673; sjedinio franačku državu. Ubijen u pobuni.
Hilderik III., posljednji vladar iz dinastije Merovinga (?, o. 714 – ?, 755). Nakon smrti Karla Martela (741) na prijestolje ga dovodi Pipin Mali, kad kao njegov majordom već upravlja Neustrijom i Austrazijom, a 751. ga prisiljava na odstupanje s prijestolja.
Hildesheimer, Wolfgang, njemački književnik (Hamburg, 9. XII. 1916 – Poschiavo, Švicarska, 21. VIII. 1991). Od 1933. do 1945. u Engleskoj i Palestini. Član Grupe 47. Pisac ironično-grotesknih i nadrealističkih novela, romana te vrlo uspješnih radiodrama.… Nastavi čitati →
Hilferding, Rudolf, njem. političar (Beč, 10. VIII. 1877 – Pariz, II. 1941). Instruktor u socijaldemokr. školi 1906. Ured. lista Vorwärts 1907–15. Protivnik ratnih kredita. U ratu liječnik na tal. bojišnici. Prvak nezavisnih demokrata, gl. ured. Die… Nastavi čitati →
Hill, Archibald Vivian, engl. fiziolog i biokemičar (Bristol, 26. IX. 1886 – Cambridge, 3. VI. 1977). Dobitnik Nobelove nagrade 1922. (s O. Meyerhofom) za fiziologiju ili medicinu. Bavio se fiziologijom mišića i dokazao da mišići proizvode toplinu.
Hill, Benny (pravim imenom i prezimenom Alfred Hawthorne Hill), britanski televizijski komičar (Southampton, 21. I. 1924 – Teddington, 20. IV. 1992). Jedan od najpopularnijih britanskih komičara 1970-ih, proslavio se vlastitim televizijskim emisijama s nizom skečeva temeljenih… Nastavi čitati →
Hill, Damon Graham Devereux, britanski automobilist (Hampstead/London, 17. IX. 1960). Sin → Grahama. U Formuli 1 vozio je za momčadi Brabham (1992), Williams (1993–96), Arrows (1997) i Jordan (1998–99); nastupio je na ukupno 115 utrka i ostvario… Nastavi čitati →
Hill, Geoffrey, engleski pjesnik (Bromsgrove, 18. VI. 1932). Sveučilišni profesor; istaknuo se stihovima dorađena izraza, zaokupljen vječnim temama ljubavi, smrti i vremena. Piše i pjesme u prozi (Himne iz Mercije). Važnije zbirke: Za one koji nisu… Nastavi čitati →
