Hipija (grč. Hippías), atenski tiranin (u. ←490?). Pizistratov sin, vladao od ←527. zajedno s bratom Hiparhom. God. ←514. uspio izbjeći atentatu Harmodija i Aristogitona, ali je tom prilikom poginuo Hiparh. Poubijao je urotnike i zaveo teror. Pod pritiskom Klistena… Nastavi čitati →
Hipija iz Elide (grč. Hippías), grč. filozof i enciklopedist (←V – ←VI. st.). Pripadnik utjecajnijih nosilaca sofističkog pokreta. Putovao cijelom Grčkom, bio je diplomat u službi svojega grada. Njegova sposobnost da odgovori na svako pitanje postala je legendarna jer… Nastavi čitati →
Hipler, Wendel, vođa njem. seljaka (?, o. 1465 – dvorac Haften, kraj Heidelberga, 1526). Više godina tajnik grofa Hohenlohea. U vrijeme Seljačkog rata (1524–25) djelovao na pridobivanju građana i vitezova na stranu seljaka. Njegovim nastojanjem Götz von Berlichingen izabran… Nastavi čitati →
Hipodam iz Mileta (grčki Ἱππόδαμος, Hippódamos), glasoviti grčki graditelj i urbanist iz V. st. pr. Kr. Autor je izgradnje i planiranja grada po hipodamskoj shemi: pravokutna mreža ulica s trgovima u sjecištima, primjena pravilnih i jednakih blokova kuća,… Nastavi čitati →
Hipokrat (grč. Hippokrátēs), grč. liječnik (otok Kos, o. ←460 – Lorisa, Tesalija, o. ←377). Smatra se ocem znanstv. medicine, odvojio u medicini znanost od magije i praznovjerja. Postavio teoriju o četirima tjelesnim sokovima – krv, sluz, žuta i crna… Nastavi čitati →
Hipokrat iz Hija, starogrč. matematičar (←V. st.). Napisao djelo iz planimetrije, izračunavao površine omeđene krivuljama. Poznati su Hipokratovi mjeseci, tj. nad katetama pravokutnog trokuta konstruira se srpaste oblike i zbroj njihovih površina jednak je površini pravokutnog trokuta. H. se smatra utemeljiteljem deduktivne metode.
Hipolit (grč. Hippolýtos), u grč. mitologiji, sin Tezeja i Amazonke Antiope (Hipolite). Odbivši maćehu Fedru koja se u njega zaljubila, ova ga lažno optuži Tezeju, na čiju molbu ga Posejdon kažnjava smrću. Fedra se poslije od žalosti ubije. Mit,… Nastavi čitati →
Hipolit Rimski, crkv. naučitelj (Grčka, o. 170 – Sardinija, 235). Svećenik u Rimu, kao pobornik rigorizma dolazi u sukob s papom Kalistom, a pristaše ga izabiru za biskupa. Prvi protupapa u povijesti Crkve. Car Maksimin prognao ga je na… Nastavi čitati →
Hiponakt (grč. Hippônaks), grč. pjesnik i satirik (2. pol. ←VI. st.). Rodom iz Efeza. Poznat po pučkom i grubom jeziku svojih pjesama te po podrugljivim jambima u kojima parodira visoki pjesnički stil. Tvorac holijamba, jampskog trimetra koji na… Nastavi čitati →
Hiram (hebr.) ili Huram (fenički), tirski kralj, vladao u ←X. st. Izgradio brodovlje koje je osiguralo trg. prevlast Feničana u Sredozemlju. Salomonu pomogao kod gradnje jeruzalemskog hrama.
Hirata, Atsutane, japanski književnik i mislilac (Akita, 6. X. 1776 – Akita, 2. XI. 1843). Njegovo djelo Tumačenje povijesti utjecalo je na jačanje japanskoga nacionalnog jedinstva i šintoizma, naspram vanjskih političkih i vjerskih utjecaja.
Hirc (Hirtz), Miroslav, hrvatski zoolog, ornitolog i herpetolog (Bakar, 27. VI. 1878 – Zagreb, 13. XI. 1944). Radio u Narodnom zoološkom muzeju (1907–13), i kao profesor na Šumarskoj akademiji u Zagrebu (1910–19). Bavio se naročito… Nastavi čitati →
Hirc, Dragutin (Adolf), hrvatski prirodoslovac (Zagreb, 6. IV. 1853 – Zagreb 1. V. 1921). Istaknuo se u proučavanju flore istarsko-kvarnerskog dijela Hrvatskoga primorja i otoka te faune mekušaca istarsko-kvarnerskoga krša; glavno (nedovršeno) djelo: Revizija hrvatske… Nastavi čitati →
Hircije, Aulo (lat. Aulus Hirtius), rim. vojskovođa i pisac (o. ←90 – ←43). O. ←54. časnik i Cezarov tajnik. Pretor ←46, upravitelj u Galiji ←45, konzul ←43. Cezarov pratilac u ratovima. Nakon Cezarova umorstva djelovao protiv Lepida i Antonija. Poginuo… Nastavi čitati →
Hirohito, 124. japanski car (Tokyo, 29. IV. 1901 – Tokyo, 7. I. 1989). Sin cara Jošihita, naslijedio ga na prijestolju 1926. Razdoblje njegove vladavine nazvano je šova (showa – “posvećeni mir”), ali je… Nastavi čitati →
Hiroshige, Utagawa (Ando), japanski majstor drvoreza (Edo/Tokyo, 1797 –Edo/ Tokyo, 12. X. 1858). Učio u slavnoj školi Utegawa. Proslavio se serijom višebojnih drvoreza (Pedeset i tri postaje na cesti Tokaido), svojevrsnim likovnim putopisom izrađenim rafiniranim koloritom.… Nastavi čitati →
Hirsch, Judd, amer. kaz., tv i film. glumac (New York, 15. III. 1935). Velik proboj ostvario tv filmom Zakon (1974) J. Badhama, nakon čega postaje zvijezdom policijske tv serije Delvecchio (1976–77) te humorističnih serija Taxi (1978–83; dvaput… Nastavi čitati →
Hirscher, Marcel, austrijski alpski skijaš (Hallein, 2. III. 1989). Specijalist za tehničke discipline, jedan je od najuspješnijih natjecatelja u povijesti Svjetskoga kupa: rekordnih sedam puta bio je ukupni pobjednik (2012–18), po pet puta pobjednik u slalomu (2013–15., 2017–18)… Nastavi čitati →
Hirschfeld, Otto, njem. povjesničar i epigrafičar (Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija, 16. III. 1843 – Berlin, 27. III. 1922). Prof. ant. povijesti i epigrafije na sveučilištima u Beču i Berlinu. Surađivao s Franom Bulićem. Putovao Dalmacijom… Nastavi čitati →
Hirschsprung, Harald, dan. liječnik, pedijatar (Kopenhagen, 14. XII. 1830 – 11. IV. 1916). Opisao prirođenu aganglionozu debelog crijeva (nedostatak ganglijskih stanica u mienteričkom pleksusu stijenke debelog crijeva), koja je poslije nazvana Hirschsprungova bolest (megakolon).
