POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Hermann von Salza, veliki meštar njemačkoga viteškog reda (? Langensalza, oko 1162 – Salerno, 20. III. 1239). Odvjetak niže plemićke obitelji iz Tiringije. Veliki meštar njemačkoga viteškog reda 1210–39. Preusmjerio vojnu djelatnost svojega reda iz Palestine na… Nastavi čitati →
Herminoni ili Hermioni (latinski: Herminones), jedno od triju germanskih praplemena (uz Ingveone i Istveone). Naseljivali su unutrašnjost sjeverne Njemačke. Od njih su potekli Svevi, Heruski, Hati (Kati) i dr. Bilježe ih u svojim djelima Tacit i Plinije.
Hermip (grč. Hérmippos, nazvan Kalimaheios i H. Peripatetičar), grč. povjesničar i gramatičar. Rodom iz Smirne, živio u Aleksandriji o. ←200. Autor zbirke životopisa znamenitih osoba koje je predstavio prema područjima njihova djelovanja (filozofi, vojskovođe, državnici i dr.); djelom se… Nastavi čitati →
Hermogen iz Smirne, grč. liječnik i povjesničar (II. st.). Sastavio spis o medicini u 70-ak knjiga te veći broj pov. i geogr. djela od kojih su sačuvani samo naslovi.
Hermogen iz Tarsa, grč. retor (?, I. st.). Pisao o povijesti Frigije (O Frigiji) i Sirije (O šupljoj Siriji). Pretpostavlja se da ga je dao pogubiti car Domicijan; u Sudi poistovjećen s kasnijim imenjakom, također iz Tarsa.
hermokopidi (grč.), naziv za nepoznate počinitelje koji su ←415, uoči polaska atenske flote na Siciliju, tijekom noći razbili Hermova poprsja. Vlasti su optužile pristaše Alkibijada te su stradali mnogi demokrati.
Hermokrat (grč. Hermokrátēs), sirakuški vojskovođa (u. ←407). Prvak oligarhijske stranke na Siciliji. Kada su demokrati preuzeli vlast, H. je prognan (←410). Poginuo pri ponovnom pokušaju osvajanja Sirakuze. Platon ga navodi u dijalozima Kritija i Timej.
Hermopolis (egip. Khmunu grad osmog), drevni egip. grad u sr. Egiptu, 300 km j od Kaira, današnji Al-Ašmunain. Kultno sjedište boga Thota. Sačuvani su ostaci njegova hrama te graditeljsko naslijeđe iz grč.-rim. i kršć. vremena.
Hermunduri, prema Tacitu, germ. pleme nastanjeno na području od sr. Labe jugozapadno do Dunava.
Herod Agripa I., judejski kralj (?, ←10 – ?, 44). Antipatrov sin, unuk Heroda Velikog. Odgojen u Rimu, prijateljevao s budućim carevima Kaligulom i Klaudijem. God. 37. Kaligula mu je dodijelio kralj. naslov i povjerio na upravu područje Cezareje… Nastavi čitati →
Herod Agripa II., palestinski tetrarh (27 – o. 93). Sin Heroda Agripe I., posljednji vladar iz ogranka Herodejaca. God. 50. kralj Halkide u juž. Libanonu; 53. taj naslov mijenja za vladavine nad područjem oko Cezareje Filipove. Zalagao se za… Nastavi čitati →
Herod Antipa, palestinski tetrarh (←21 – Lugdunum Convenarum, 39). Drugi sin Heroda Velikog, suprug Herodijade. Poslije očeve smrti (←4) tetrarh Galileje i Pereje. Prijatelj rim. cara Tiberija, osnovao grad Tiberias. Dao pogubiti Ivana Krstitelja. Sukobljavao se s Herodom Agripom… Nastavi čitati →
Herod Arhelaj, palestinski tetrarh (Judeja, ←22 – Galija, o. 18). Sin i gl. nasljednik Heroda Velikog. Nakon očeve smrti (←4) zatražio od Rima potvrdu kralj. naslova i vlast nad Judejom, Idumejom i Samarijom. Iako mu je potvrđena vlast nad… Nastavi čitati →
Herod Filip, palestinski tetrarh (?, – 34). Sin Heroda Velikog. Vladao manjim dijelovima Palestine oko Cezareje Filipove. Umro bez potomaka te je rim. car Kaligula predao njegovu zemlju na upravljanje Herodu Agripi I.
Herod I. Veliki, judejski kralj (oko ←73 – ←4). Antipatrov sin. God. ←47. postao voj. zapovjednik (strateg) Galileje; ←37. uz pomoć Rima preuzeo je vlast i postao kralj Judeje. Okrutno pogubio polit. suparnike, ali i mnoge članove svoje obitelji… Nastavi čitati →
Herodijada (grč. Hērôdiás), Aristobulova kći i unuka Heroda Velikog (? – ?, nakon 39). Isprva supruga svojega strica Heroda Filipa, kojega je napustila te se udala za njegova brata Heroda Antipu. Potonji je (prema Evanđelju) na njezin nagovor… Nastavi čitati →
Herodijan (grč. Hērôdianós), grč. povjesničar (Antiohija, o. 180 – poslije 238). Vjerojatno rodom Sirijac. Autor djela Povijest carstva nakon Markove smrti (I–VIII), u kojem je opisao razdoblje od 180. do 238. i dao niz životopisa rim. careva. Djelo je… Nastavi čitati →
Herodot (grč. Hēródotos), grč. povjesničar, nazvan “ocem povijesti” (Halikarnas, Karija, o. ←484 – Atena, o. ←424). Zarana sudjeluje u polit. borbama u Halikarnasu protiv tiranina Ligdamisa. Nakon što je prognan s cijelom obitelji, odlazi na otok Sam(os). Otuda kreće… Nastavi čitati →
herold (njem.), srednjovj. glasnik. U feud. doba poseban dvoranin na kralj. i kneževskim dvorovima koji je slovio za vrsna poznavatelja rodoslovlja i sastavljača grbova. Prilikom turnira i drugih svečanosti obavlja službu meštra ceremonija. Heroldi su vodili registre grbova (preteče kasnijih… Nastavi čitati →
Heroneja (grč. Khaironica), ant. grad kraj današnjeg naselja Kaprene, Grčka. Poprište bitaka od ←338. kada je Filip II. Makedonski porazio udruženu vojsku Atenjana i Tebanaca, te od ←86. kada je rim. vojskovođa Sula porazio pontskoga kralja Mitridata VI. Ostaci… Nastavi čitati →
