POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Ibn Al-Athir (Izudin Ali), arap. povjesničar (Jazirat Ibn ‘Umar, Jazira, 21. V. 1160 – Mosul, 1233). Završio školovanje u Mosulu, poslije bio u Saladinovoj vojsci u Siriji, veći dio života živio u Alepu i Damasku. Napisao sveobuhvatnu… Nastavi čitati →
Ibn al-Faradi (Abu I-Walid ‘Abdallah ibn ul-Faradi), arapski povjesničar (Córdoba, 23. XII. 962 – Córdoba, 20. IV. 1012). Kadija u Valenciji; ubijen pri berberskom napadu. Napisao Povijest andaluzijskih učenjaka, u kojoj su sadržani životopisi arapskih učenjaka u Španjolskoj.
Ibn al-Kifti (Ali ibn Jusuf), arap. povjesničar (Qift, Luxor, Egipat, 1172 – Alep, Sirija, 1248). U gl. djelu Upoznavanje čovjeka s poviješću filozofa i liječnika donio životopise istaknutih učenjaka iz raznih naroda.
Ibn Haldun, Abu Zajd Abd-al-Rahman, arap. povjesničar (Tunis, 27. V. 1332 – Kairo, 17. III. 1406). Sultanov tajnik u Fezu, zatim u službi granadskog sultana. God. 1384. u Kairu gdje provodi ostatak života. U djelu… Nastavi čitati →
Ibn Halikân (Shams ad-Dîn Abü Al-‘Abbâs Ahmad ibn Muhammad ibn Khalikân), arap. povjesničar (Irbil, Irak, 22. IX. 1211 – Damask, 30. X. 1282). Autor prve zbirke životopisa osoba iz arap. svijeta Nekrolozi velikana (Wafayât al-a’yân wa-anbâ’… Nastavi čitati →
Ibn Haukal (puno ime: Abu ‘l-Qasim Muhammad ibn Hawqal), arap. putopisac (X. st.). Proputovao islam. zemlje od Kaspijskog mora i Indije do Španjolske). U svojem putopisu Putovi i kraljevstva, pustinje i pustoši dopunio djelo Ibrahima Istahrija.
Ibn Saud, Muhamed, vahabitski emir. Vladao 1744–65. Osnivač saudijske vladarske dinastije.
Ibrahim-beg Alajbegović (Pečevi), tur. povjesničar (1574 – 1650). Obnašao mnogobrojne službe u Budimskom pašaluku; od 1635. defterdar u Bosni. Napisao povijest Tur. Carstva od 1520–1641.
Ibrahim-paša, egipatski vojskovođa (Nikifor, kraj Drame, Grčka, 1789 – Kairo, 10. XI. 1848). Sin egipatskoga potkralja → Mehmeda Alija. Od 1810. do 1816. upravljao Gornjim Egiptom; porazio → vahabite u Arabiji. Predvodio egipatske postrojbe poslane… Nastavi čitati →
Ibrahim-paša Memibegović Sarhoš (zvan Gazi Pobjednik), tur. vojskovođa. Živio u XVII. st. Ratovao u Ugarskoj i Hrvatskoj pod zapovjedništvom Mehmed-paše Sokolovića. God. 1604. ratuje pod Budimom te dopire do Austrije. Kao beglerbeg bosanski (1621) pomaže ustanak ug. velikaša Gábora Bethlena protiv Austrijanaca.
Ibrahim-paša Novošeherlija, turski veliki vezir i vojskovođa (Novi Šeher, Žepče, 1560-ih – Beograd, 10. VII. 1621). Beglerbeg Rumelije (1581), namjesnik u Egiptu (1582), u Siriji skršio otpor Druza (1585). Od 1595. tri puta veliki vezir. Ratovao u… Nastavi čitati →
Ibrišimović, Luka, hrv. kult. i polit. djelatnik (Požega, o. 1620 – Požega, III. 1698). Franjevac, gvardijan u Budimu i župnik u Pešti, župnik u Požegi, gvardijan u Velikoj (od 1672); generalni vikar Zagreb. biskupije u tur. Slavoniji. Branio… Nastavi čitati →
Idaho, sav. država (od 3. VII. 1890) u sjeverozap. dijelu SAD-a, u porječju r. Columbije; 214 325 km2 (13. sav. država po površini), 1 391 800 st. (39. sav. država). Gl. grad Boise… Nastavi čitati →
ideacija (grč. idea pojam, misao), stvaranje ideja, pojmova. Za suvr. fenomenologe to je proces neposrednog shvaćanja i promatranja idejnog sadržaja jednog doživljaja, nezavisno od induktivnog zaključivanja.
ideomotorne kretnje (grč. idea misao; lat. motor pokretač), nenamjerne kretnje izazvane nekom predodžbom bilo kakva karaktera (slušnog, vidnog itd.). Takve su kretnje npr. nagli trzaji, grimase, ukočenja koja se javljaju pri sjećanju na neki uzbudljiv događaj ili opasnu situaciju; npr.… Nastavi čitati →
idol (grč. eidolon prikaz, kip; slika, lik) 1. Kip ili slika (u širem smislu bilo koji predmet) koji prikazuje odn. simbolizira neko božanstvo te sam postaje objekt kulta. U primitivnim politeističkim religijama i. se javlja kao ostatak animalizma. U starome… Nastavi čitati →
Idrisidi ili Edrisidi, arap. dinastija u sjeverozap. Africi (788–974. ili 985). Osnivač Idris ibn Abdulah smatrao se potomkom kalifa Alije, Muhamedova zeta.
Idumeja (lat. Idumaea), rim. naziv (u doba dinastije Makabejaca) za područje u Palestini između Mrtvog mora i zaljeva Aqabe; kod Hebreja nazivan Edom.
Iđoš, selo kraj Kikinde, Vojvodina. Naseljeno od prapovijesti. Ranosrednjovj. slav. naselje s utvrdom od nasute zemlje; služilo kao pribježište lokalnom stanovništvu.
Ifni, priobalni teritorij u jz Maroku, bivša španj. prekomorska pokrajina; 1502 km2, o. 53 000 st. (pretežno Berbera). Gl. grad Sidi Ifni (o. 17 000 st.; zračna luka). Obuhvaća ogranke gorja Anti Atlas, s prosj.… Nastavi čitati →
