Julija Mameja (lat. Iulia Mammaea), rim. carica (u. 235). Nećakinja Julije Domne i kći carice Julije Meze. Majka Aleksandra Severa. Od 222. vladala kao regentkinja u ime malodobnog sina. Ubijena zajedno sa sinom u voj. pobuni.
Julija Meza (lat. Iulia Maesa), rim. carica (u. 226). Sestra → Julije Domne, majka → Julije Mameje i → Julije Soemias. God. 218. pomogla svojem unuku Elagabalu u stjecanju prijestolja te u njegovo ime vladala zajedno s njegovom… Nastavi čitati →
Julija Soemias (lat. Iulia Soaemias), rim. carica (u. 222). Kći → Julije Meze, sestra → Julije Mameje. God. 218. zavladala (zajedno s majkom) u ime sina Elagabala. Ubijena zajedno sa sinom.
Julijan II. Otpadnik (lat. Flavius Claudius Iulianus), rim. car (Carigrad, 331 – Mezopotamija, 26. VI. 363). Sin Julija Konstancija, nećak Konstantina Velikog. Odgojen u duhu helenističke kulture. God. 357. porazio Franke i Alemane kraj današnjeg Strasbourga. Vrlo popularan… Nastavi čitati →
Julijana (Louise Emma Marie Wilhelmina), nizozemska kraljica (Den Haag, 30. IV. 1909 – Amsterdam, 20. III. 2004). Potomkinja dinastije Oranje-Nassau. Diplomirala pravo u Leidenu 1930. Osnovala Krizni odbor za ublažavanje posljedica ekonomske depresije 1931. Udala… Nastavi čitati →
Julije Afrički (lat. Sextus Iulius Africanus), ant. polihistor. Živio potkraj II. i u prvoj pol. III. st. Napisao Ljetopis (sačuvan u fragmentima), sinoptički pregled svj. događaja od ←5500. do njegova doba. Djelom su se koristili kasniji povjesničari (Euzebije). Autor spisa… Nastavi čitati →
Julijevci (lat. gens Iulia), stari rim. patricijski rod; prema predaji potječu iz Albe Longe od praoca Jula. Odvjetci J. su Cezar i Oktavijan (August), kojega je posvojio njegov praujak Cezar. Od žena koje su pripadale rodu J. poznate su Julija,… Nastavi čitati →
Julius Paulus, rim. pravnik (III. st.), suvremenik pravnika Ulpijana i Papinijana. Učenik Cervidija Scevole. Prefekt tjelesne straže za vladavine Septimija Severa. Adsessor (pomoćnik) Papinijana dok je ovaj bio prafectus praetorio; član carskog savjeta zajedno s njim. Jedan… Nastavi čitati →
junker (njem., od staronjem. juncherro mladi gospodin) 1. Najmlađi knežev sin; poslije plemićki sin općenito. Ime se rabi za pripadnike zemljoposjedničkog plemstva u ist. Njemačkoj (posebno u Pruskoj) te općenito za konzervativno plemstvo koje je zagovaralo imperijalist. njem. politiku, te… Nastavi čitati →
Junot, Andoche, franc. general (Bussy-le-Grand, 23. X. 1771 – Montbard, 29. VII. 1813). Napoleonov pobočnik u tal. i egip. voj. pohodu; istaknuo se u bitki kraj Austerlitza (1805). God. 1807. osvojio Lisabon i stekao naslov… Nastavi čitati →
Junus-paša, tur. vojskovođa (XVI. st.). Sandžak-beg Bosanskog sandžaka (1512–13, 1514–15); spominje se i kao Junus-aga. S vojskom provaljivao u Dalmaciju; pokušao zauzeti Klis. U Sarajevu utemeljio prvu ljekarnu.
Juraj iz Slavonije (Georgius de Sclavonia, Georgius Henrici de Rayn), kat. teolog (Brežice, 1355/60 – Tours, Francuska, 6. V. 1416). Prof. na Sorboni i u Beču. Kanonik u Toursu (1404). Održavao veze s hrv. glagoljašima, u njegovim su… Nastavi čitati →
Juraj Podjebradski (češki: Jiří z Poděbrad), češki kralj (Poděbrady, 6. IV. 1420 – Prag, 22. III. 1471). Odvjetak češke velikaške obitelji husitskog usmjerenja. U prijestolnim sukobima nakon smrti kralja Albrechta II. (V.) Habsburgovca (1439) Juraj postaje… Nastavi čitati →
Jurandvor, selo kraj Baške na otoku Krku; iz jednobrodne roman. benediktinske crkvice sv. Lucije, o. 1100, potječe kamena crkv. pregrada → Baščanska ploča, jedan od najstarijih pisanih spomenika hrv. jezika.
Jurij Vladimirovič (zvan Dolgoruki), rostovsko-suzdaljski knez (od 1255) i kijevski veliki knez od 1155. (?, o. 1090 – Kijev, 15. V. 1157). Sin Vladimira Vsevolodoviča Monomaha. U vrijeme njegova vladanja osnovano je nekoliko gradova, a prvi se put… Nastavi čitati →
Jurišić, Nikola, hrv. vojskovođa (Senj, 1490 – Beč, 1545). Vrhovni zapovjednik postrojbi Ferdinanda Habsburškog u protutur. borbama (1526– 27), kapetan Rijeke (1528–30) i član njezina izaslanstva na Cetinskom saboru (1526/27) i pri ugovaranju mirovnog sporazuma sa Sulejmanom II. (1530).… Nastavi čitati →
Justin I., biz. car (Bederiana, Makedonija, o. 450 – Carigrad, 1. VIII. 527). Zapovjednik carske garde s naslovom comes. Nakon smrti cara Anastazija iskoristio svoj položaj i proglasio se carem (518). Podržavao pravovjerno kršćanstvo protiv monofizita… Nastavi čitati →
Justin II., biz. car (u. 4. X. 578). Vladao 565–78. Nećak i nasljednik Justinijana I. Izgubio većinu zap. pokrajina stečenih Justinijanovom rekonkistom (provala Langobarda u Italiju, obnova vizigotske vlasti u Španjolskoj). Bez uspjeha ratovao protiv Perzijanaca i… Nastavi čitati →
Justinijan I. Veliki (Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus), bizantski car (Taurezij, oko 483 – Carigrad, 14. XI. 565). Nećak i nasljednik cara Justina I.; vladao od 527. Nastojao obnoviti nekadašnje jedinstvo Rimskoga Carstva, kojemu bi se sjedište nalazilo u… Nastavi čitati →
