POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
antika (od latinskoga: antiquus starinski, drevan), općenito, sinonim za davno doba, davninu; u užem smislu, naziv za razdoblje europske i sredozemne povijesti između pretpovijesti ili starih istočnih civilizacija i srednjeg vijeka, obilježeno utjecajem grčke i rimske civilizacije. Vremenski raspon… Nastavi čitati →
Antioh I. Soter, sirijski kralj (?, ←324 – Efez, ←2. VI. 261). Isprva vladao zajedno s ocem Seleukom I. (od ←293); od ←280. samostalan vladar. U državi Seleukida uspostavio kult vladara.
Antioh II. Teos, sirijski kralj (?, ←287/286 – Efez, ←246). Sin Antioha I. Vladao od ←261. Neuspješno ratovao protiv makedonskoga kralja Antigona II. Gonata, egipatskog vladara Ptolemeja II. i drugih gospodara Male Azije. God. ←275. odbio prodor Kelta.
Antioh III. Veliki, sirijski kralj (?, oko ←242 – kraj Suze, ←VI. ili VII. 187). Vladao od ←223. Skršio otpor satrapa; uspješno ratovao s Pergamom, Egiptom, Medijom i drugim zemljama. Gospodario cijelom Sirijom i velikim dijelom Male Azije; prodro… Nastavi čitati →
Antioh IV. Epifan, sirijski kralj (? – pokrajina Perzida, ←164). Vladao od ←175. U ratu s egipatskim kraljem Ptolemejem VI. osvojio Peluzij i Memfis, gdje se okrunio egipatskom krunom; pod pritiskom Rima morao napustiti Egipat (←168). Nasilnom helenizacijom (u… Nastavi čitati →
Antioh VII. Euerget Sidet, sirijski kralj (Side, Mala Azija, oko ←164 – Medija, ←129). Pranećak Antioha IV. Vladao od ←139/138. Godine ←134. pokorio Židove, ostavivši im slobodu vjeroispovijesti. Poražen u ratu s Partima (←129), što je dovelo do sloma države Seleukida.
Antiohija, antički grad na Orontu, danas Antâkya, zapadno od Alepa, Sirija. U vrijeme dinastije Seleukida glavni grad Sirije. Osnovao ju je Seleuk I. Nikator (←300) kao spomen na bitku kraj Ipsa i nazvao prema svojem ocu. Godine ←64. sjedište… Nastavi čitati →
Antiohija, antički grad u Pizidiji; njegove ruševine nalaze se kod Yalvaça pokraj Akşehira, u maloazijskom dijelu Turske. U vrijeme cara Augusta kolonija s italskim pravom (Colonia Caesarea Antiochia). U antičko doba glasovito svetište i hram maloazijskog boga Mena.
Antiohija (grčki: Antiókheia), antički grad u Kariji na rijeci Meandaru, Mala Azija. Osnovao ga je Antioh I. Soter u prvoj polovici ←III stoljeća. Važno prometno čvorište na karavanskom putu od Efeza do Mezopotamije.
Antipatar (grčki: Antípatros), vojskovođa Aleksandra III. Velikoga (?, oko ←400 – ?, ←319). Aleksandrov namjesnik u Makedoniji. Nakon njegove smrti (←323) zadržao upravu nad europskim dijelom Carstva. Skršio ustanak Grka pod atenskim vodstvom (Lamijski rat). Od ←321. namjesnik cijele države.
Antipatar, podrijetlom iz palestinske oblasti Idumeja; rodonačelnik dinastije kralja → Heroda Velikog. Djelovao tijekom ←I. stoljeća. Umro ←70.
Antipatar, upravitelj Judeje (?, kraj ←II. stoljeće – ?, ←43). Otac → Heroda Velikog. U vrijeme rata između → Cezara i → Pompeja saveznik potonjeg. Poslije Pompejeva poraza prilazi Cezaru, ali istodobno surađuje s urotnicima oko Kasija.
Antoljak, Stjepan, hrvatski povjesničar (Doboj, 29. VIII. 1909 – Zagreb, 2. IX. 1997). Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1941–46); ravnatelj Državnog arhiva u Zadru (1946–52); znanstveni suradnik Državnog arhiva u Rijeci (1953–56); profesor Filozofskog fakulteta… Nastavi čitati →
Anton, Karl Gottlob, njemački povjesničar i etnolog (Lauban, Gornja Lužica, 23. VIII. 1751 – Görlitz, 17. XI. 1818). Istraživao običaje slavenskih narodâ (Počeci istraživanja o podrijetlu, ćudoređu, običajima, vjerovanju i znanju starih Slavena, sv. I–II, 1783, 1789).
Antoniewicz, Włodzimierz, poljski arheolog (Sambor /Sambir, Ukrajina/, 15. VII. 1893 – Varšava, 20. V. 1973). Sveučilišni profesor u Varšavi. Proučavao prethistorijsku i ranosrednjovjekovnu arheologiju (Arheologija Poljske; Religija starih Slavena i dr.).
Antonija Mlađa (latinski: Antonia Minor ili Antonia Augusta), kći trijumvira Marka Antonija, supruga Nerona Klaudija Druza (?, ←36 – ?, 37). Caru Tiberiju otkrila podatke o zavjeri prefekta pretorijanaca Sejana. Njezin unuk car Kaligula odlikovao ju je naslovom Auguste; poslije ju je dao ubiti.
Antoniji, rimski plebejski rod. Imali iznimno veliku ulogu u političkom životu antičkog Rima. U ←I. stoljeću ističe se Marko, djed trijumvira Marka Antonija, koji uspješno ratuje protiv cilicijskih gusara; konzul (←99) i cenzor. Saveznik Sule, ubili ga Marijevi… Nastavi čitati →
Antonin Pio (latinski: Titus Aelius Hadrianus Antonius Pius), rimski car (Lanuvij, Lacij, 19. IX. 86 – Lorij, Etrurija, 7. III. 161). Posvojče cara → Hadrijana. Vladao od 138. Izvršio upravne reforme. Nastojeći učvrstiti državne… Nastavi čitati →
Antonin, Marko Aurelije → Heliogabal
Antonin, Marko Aurelije → Marko Aurelije
