POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Bodin, Jean, francuski politički mislilac i pravnik (Angers, 1530 – Laon, 1596). Profesor građanskog prava na Sveučilištu u Toulouseu; zalagao se za slobodu vjere i snošljivost, zbog čega je pao u nemilost Henrika III. Zastupnik teorije prirodnog prava, utemeljio… Nastavi čitati →
bodrogkeresztúrska kultura, ime za bakrenodobnu kulturu s područja Bodrogkeresztúra na ušću Bodroga u blizini Tokaja, Mađarska. Lokalitet sadrži oko 50 grobova s bogatim nalazima (keramika, nakit).
Boece ili Boyce (latinizirano Boethius), Hector, škotski humanist (Dundee, Angus, oko 1465 – ?, oko 1536). Prijatelj Erazma Roterdamskog. Jedan od osnivača i profesor Sveučilišta u Aberdeenu. Autor povijesti Škota (Scotorum historiae a prima gentis origine, 1526).
Boğazkale (od 1937), naselje (1356 stanovnika, 2012) u središnjoj Turskoj, oko 150 km istočno od Ankare, na jugu provincije Çorum, zakonom zaštićeno područje važno po arheološkim nalazištima. U okolici ruine Hatušaša, glavnoga grada Hetita u ←XIV. i ←XIII.… Nastavi čitati →
Bogdanov, Vaso, hrvatski povjesničar (Pančevo, 2. X. 1902 – Zagreb, 9. X. 1967). Doktorirao 1947. Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1949–67). Proučavao političku povijest Hrvatske u XIX. i početkom XX. stoljeća (Društvene i političke borbe u… Nastavi čitati →
Bogenšperk, stari grad nedaleko od Litije u donjoj Kranjskoj. Godine 1672. kupio ga je Johan Weickhard Valvasor i ondje smjestio svoju bogatu knjižnicu, zbirke slika i nacrta, starog novca, ruda i matematičkih sprava te 1678. ondje osnovao tiskaru. U… Nastavi čitati →
Bogišić, Baltazar (Baldo), hrvatski pravnik i etnograf (Cavtat, 20. XII. 1834 – Rijeka, 24. IV. 1908). Doktorirao filozofiju u Giessenu 1862, pravo i političke znanosti u Beču 1964. Bibliotekar bečke Dvorske knjižnice 1863–68; profesor slavenskog prava na Sveučilištu u… Nastavi čitati →
Bogović, Mile, hrvatski biskup i povjesničar (Cerovac, kraj Slunja, 7. VIII. 1939). Doktorirao crkvenu povijest na Gregorijani u Rimu (1971). Profesor na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci (od 1971); 1986. imenovan upraviteljem Sakralne baštine u Senju. Generalni vikar (1993–96)… Nastavi čitati →
Bohemund, ime više normanskih vojvoda. Bohemund I. (oko 1059 – 1111), sin Roberta Guiscarda, vojvoda od Taranta, sudionik I. križarske vojne, knez Antiohije (1098). Ratovao s Bizantom i Seldžucima, potonji su ga zarobili. Po povratku iz zatočeništva ponovno ulazi… Nastavi čitati →
Bohorina, srednjovjekovni rudnik u Podrinju kraj sela Borine, Srbija. U prvoj polovini XV. stoljeća snažna dubrovačka kolonija. Rudnik se iskorišćivao i u vrijeme turske uprave.
Boian, pretpovijesni lokalitet kraj Vărăştija blizu Bukurešta, Rumunjska. Eponim za kulturu srednjeg neolitika (keramika s bojenim ornamentima u obliku spirale i meandra); raširena u srednjem i donjem Podunavlju.
Boissel, François, francuski političar i mislilac (Joyeuse, Ardèche, 27. IV. 1728 – Pariz, 1807). Sudionik Francuske revolucije, član jakobinskoga kluba; u radovima iznosio oštru kritiku društvenog i političkog poretka, a težnja ljudskog roda za srećom može se ostvariti samo… Nastavi čitati →
Bojanovski, Ivo, hrvatski arheolog i konzervator (Grbavac u Župi dubrovačkoj, 16. I. 1915 – Dubrovnik, 3. XII. 1993). Od 1960. u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu. Obavio brojne konzervatorske radove na antičkim i srednjovjekovnim spomenicima u Bosni… Nastavi čitati →
Boji (latinski: Boii), skupina keltskih plemena koja su živjela u srednjoj Europi (Bavarska te današnja Češka, koja je po njima stekla latinizirano ime Bohemia). Oko ←400. dio Boja prodire u Italiju; poraženi od Rimljana i romanizirani. Drugi… Nastavi čitati →
Bojničić, hrvatska plemićka obitelj. Od XIII. stoljeća do 1522. spominju se u Kninskoj županiji. U XIV. stoljeću u posjedu grada Bojnika na ušću Zrmanje, po kojem dobivaju ime. Nakon pada Knina sele u Slavoniju. Plemstvo im 1563. potvrđuje Ferdinand… Nastavi čitati →
Bojničić, Ivan, povjesničar i arhivist (Valpovo, 24. XII. 1858 – Zagreb, 11. VI. 1925). Doktorirao 1890. Arhivar i ravnatelj Hrvatskog zemaljskog arkiva u Zagrebu (1892–1925); zaslužan za njegovo uređenje; lektor i izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1882–1920).… Nastavi čitati →
Boka kotorska, izduženi zaljev u južnom dijelu istočne obale Jadrana. Glavnina u Crnoj Gori, Hrvatskoj pripada zapadni dio obale, od ušća Sutorine (Topaljski zaljev) do rta Oštre. Sastoji se od vanjskoga (Hercegnovskog ili Topaljskog), središnjeg (Tivatskog)… Nastavi čitati →
Bokeljska mornarica (isprva nazivana Kotorska mornarica), bratimska udruga bokeljskih, odnosno kotorskih pomoraca. Prema lokalnoj predaji, utemeljena je 809, kada su mornari iz Kotora sudjelovali u svečanom preuzimanju relikvija sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora. Od sredine XIII. stoljeća postaje staleškom udrugom… Nastavi čitati →
Bokeljska skupština, skupština bokeljskih političkih prvaka održana u Prčanju 13. VI. 1848. U adresi upućenoj Hrvatskom saboru izražena je potpora sjedinjenju hrvatskih zemalja u okviru austrijske krune i politici hrvatskog bana → Josipa Jelačića.
