POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
ajani (arapski: a’jan od a’jnoko, izvor), uglednici; u Osmanskom Carstvu epitet uz imena najuglednijih i najimućnijih stanovnika nekoga grada, visokih državnih i vojnih dužnosnika i pripadnika povlaštenih staleža. U XVIII. stoljeću oznaka za predstavnike lokalne oligarhije u pojedinim pokrajinama.
Ajas-paša, bosanski i hercegovački sandžak-beg (?, prva polovica XV. stoljeća – Anatolija, 1486). Kršćanskog podrijetla. Sandžak-beg Bosanskog sandžakata (1470–75, 1477–78, 1483–84); sandžak-beg Hercegovine (1478–80, 1481–83) i Ćustendila (1480–81). God. 1472. s golemom vojskom provalio u Hrvatsko primorje, Istru i… Nastavi čitati →
Ajubidi ili Ejubidi, turska seldžučka vladarska dinastija koja je 1171–1250. vladala Egiptom. Nazvana po Ajubu (Ejubu), ocu osnivača dinastije Saladina. U vrijeme sultana as-Saliha ustrojena je mamelučka tjelesna straža egipatskog sultana. Njegova sina Turana Šaha umorili su mameluci (1250),… Nastavi čitati →
Ak Koyünlü (staroturski: Bijeli ovan), ime plemenskog saveza turkmenskih plemena u istočnoj Anatoliji i zapadnom Iranu sa središtem u današnjem Diyarbakiru. Spominje se od XIV. stoljeća. Najpoznatiji vladar bio je Uzun Hasan (1453–78), koji je 1467. uništio suparnički plemenski savez… Nastavi čitati →
Akad ili Agade, u starome vijeku, grad u Mezopotamiji koji je dao ime sjeverozapadnom dijelu donje Mezopotamije. Kraljevstvo Akad (←2334. do ←2279) osnovao je Sargon, a prostiralo se na Babiloniju, Asiriju i Siriju (najveći grad Babilon).
akademija (grčki), naziv za najviše znanstvene ustanove, često na nacionalnoj razini, te za specifične visoke i srednje škole (pomorska akademija, glazbena akademija, akademija likovnih umjetnosti, filmska akademija, vojna akademija). Ime akademija potječe od gaja u sjeverozapadnom dijelu Atene posvećenog heroju… Nastavi čitati →
Akadija (francuski: Acadie, engleski: Acadia), bivši francuski posjed u Kanadi na području današnjih pokrajina New Brunswick i Nova Scotia. Godine 1713. prepuštena Britaniji.
Akarnanija (grčki), brdovito područje u staroj Grčkoj između Ambrakijskog zaljeva i rijeke Aheloja; danas podijeljeno između pokrajina Etolije i Akarnanije (glavni grad Mesolóngion). Žitelji Akarnanije slovili su kao vrsni gusari. Pokorili ih Rimljani (←197); od ←189. ratuju kao njihovi saveznici.
Akbar, Dželaludin Muhamed, indijski veliki mogul (Umarkot, Sind, 15. X. 1542 – Agra, 16. X. 1605). Vladao od 1556. Učvrstio vlast mogulske dinastije; uspješnim ratovanjem skršio moć lokalnih velikaša, ujedinio Indiju i proširio granice države.… Nastavi čitati →
Akcij (latinski: Actium), antičko ime za rt Akarnanije na ulazu u Ambrakijski zaljev u Jonskome moru, sjeverozapadna Grčka. Glavno svetište Akarnanije; svečanosti u čast boga Apolona Aktija. U bitki kod Akcija Oktavijan je pobijedio mornaricu Marka Antonija i Kleopatre (←31).
akča (turski: ak bijel, bijeli novac), sitan turski srebreni novac, kovan od vremena sultana Urhana početkom XIV. stoljeća do kraja XVII. stoljeća. Isprva težio 1,07 g, poslije mu masa pada do 0,13 g.
Akermanski ugovor, mirovni ugovor zaključen u Akermanu (turski: Akkerman, danas Bilhorod-Dnistrovskij) 7. X. 1826. između Rusije i Osmanskog Carstva. Rusija je dobila područja na Kavkazu i pravo nadzora nad izborom knezova Vlaške i Moldavije. Proglašena je slobodna… Nastavi čitati →
akindžije (turski: akιn snažan juriš), lako naoružani osmanski konjanici koji su kao prethodnica velikih pohoda prodirali na protivničko područje s ciljem stvaranja pomutnje, razaranja i pljačke.
akolada (francuski) 1. U srednjem vijeku, obred pri uvođenju novog viteza; zagrljaj i udarac mačem po ramenu. 2. U grafici, vitičasta zagrada u nekom tekstu odnosno slogu; koristi se u tabelarnim i sličnim radovima pri sažimanju redova i sloga formulara.… Nastavi čitati →
Akoš (Akos), ugarski plemićki rod; spomen od XII. stoljeća. Jedan ogranak dobio znatne posjede u Križevačkoj županiji. Obnašali visoke upravne službe. Prema imanju Prodaviću (Virje) slavonskog bana Mikca Mihaljevića (1312–43) njegov se ogranak naziva Prodavić. U XIV. stoljeću… Nastavi čitati →
akov (mađarski), stara mjerna jedinica volumena (obujma). Postoje razni akovi (ovisno o mjestu i vremenu), npr. požunski akov, bečki akov i dr. Iznose nešto više od 50 litara. Naziv i za vinsku daću u XIII. i XIV. stoljeću.
akriti (novogrčki: graničar), poljodjelci ratnici, čuvari granice u Bizantskom Carstvu, stalno nastanjeni na jednome mjestu. Za obnašanje graničarske službe dobivali su od careva u nasljedni posjed zemljišta u pograničnim krajevima (agri limitanei, fundi limitrophi). Opjevani u srednjovjekovnom spjevu Digenis akrites.
akropola (grčki: akropolis visoki grad), dio grada na uzvisini, redovito utvrđen, s palačom vladara, hramom boga zaštitnika, riznicom i različitim obrambenim građevinama. U početku izgrađene primitivnom tehnikom, s vremenom sve savršenije građevine: Mikena, Troja i dr. do reprezentativnih helenskih… Nastavi čitati →
Akropolit, Georgije, bizantski državnik i povjesničar (Carigrad, 1217 – Carigrad, 1282). Autor povijesnog djela Kronika u kojem je opisano razdoblje od početka križarskih napada na Carigrad (1203) do obnove bizantske vlasti (1261).
