POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Akseljrod, Pavel Borisovič, ruski političar (Počep, Černigovska gubernija, danas Bjelorusija, 25. VIII. 1849. ili 1850 – Berlin, 16. IV. 1928). Jedan od vodećih teoretičara ruske socijaldemokracije, osnivač prve ruske marksističke grupe, član uredništva Iskre… Nastavi čitati →
Aksum, grad u pokrajini Tigre, 16 km zapadno od Adue, Etiopija. Vjersko središte Etiopije. Političko i kulturno središte nekada moćne aksumske države (I–VII. stoljeće). Arheološki tragovi kraljevske palače, grobnicâ, grčkih, sabejskih i staroetiopskih kamenih spomenika.
akvedukt (latinski aquaeductus: vodovod), antički vodovod kod kojega su cijevi za vodu postavljene na visoke potpornje (lukove, zidove i sl.), koji preko neravna terena dovodi vodu u naselja; antički graditelji nisu poznavali zakon o spojenim posudama. Sustav akvedukta usavršili… Nastavi čitati →
Akvileja (talijanski: Aquileia), gradić u talijanskoj pokrajini Furlaniji. Utemeljili su je Rimljani (←181). Zahvaljujući prometno-gospodarskim pogodnostima brzo se razvija i ←90. postaje municipij. God. 452. osvaja je hunski vojskovođa Atila, poslije čega gubi ranije značenje. Od kraja III. stoljeća Akvileja… Nastavi čitati →
Akvitanija (latinski Aquitania), povijesna pokrajina u jugozapadnoj Francuskoj, između rijeke Loire i Pireneja. Od 56. pr. Kr. bila je pod rimskom vlašću (kao jedna od rimskih provincija u Galiji). U ranome srednjem vijeku na području Akvitanije Zapadni su Goti… Nastavi čitati →
Al Kufa, ruševine grada iz VII. stoljeća u središnjem Iraku, nedaleko od mjesta An Najafa. Godine 656–661. prijestolnica kalifata, zatim do 800. kulturno i religiozno središte, napuštena oko 1000. Po Al Kufi prozvana je monumentalna varijanta arapskog pisma (kufijsko pismo).
al marco (talijanski: po marki), kontrolno vaganje novokovanog novca u srednjem vijeku da bi se utvrdilo odgovara li masa određenog broja komada toga novca propisanoj masi jedinice mjere, marke. Danas se upotrebljava u trgovini zlatom, srebrom i starim novcem.
Al-Mansur, Abu Džafar Abdalah ibn Muhamed, abasidski kalif (712–775). Učvrstio vladavinu dinastije Abasida; umjesto Damaska, glavnim gradom i sjedištem kalifata odredio Bagdad. Poticatelj arapske znanosti i kulture.
Al-Mansur, Muhamed ibn-abi-Amir, vojskovođa kordopskih kalifa (939–1002). Veliki vezir Hišama II.; skršivši “slavensku gardu”, stekao neograničenu vlast u kalifatu (do 992). Preustrojio vojsku; vodio osvajačke ratove.
Alaca Höyük, arheološko nalazište u Maloj Aziji, sjeverno od Boğazkalea, Turska. Slojevi od bakrenog doba do turskog razdoblja. Najbolje sačuvani slojevi protohetitskog (kraljevske grobnice) i hetitskog (graditeljstvo) razdoblja.
Alačević, Josip, hrvatski arheolog i povjesničar (Makarska, 1826 – Zadar, 7. III. 1904). Od 1878. konzervator starina u Splitu i Zadru. Jedan od utemeljitelja (1878) časopisa Bulletino di archeologia e storia dalmata (Split). Proučavao rimsku arheologiju, hrvatsku… Nastavi čitati →
alajbeg (turski), turski časnik, zapovjednik veće postrojbe. U → sandžacima zapovjednik spahija.
alajčauš (turski), turski časnik, zapovjednik čete. U hrvatskoj viteškoj igri Sinjskoj alki nadglednik natjecanja koji kao konjanik ide na kraju svečane povorke.
Alani, iranski nomadski narod sarmatskoga podrijetla. S obala Kaspijskoga jezera u I. stoljeću preselili u Pontsku nizinu te odatle u azijske i podunavske krajeve pod rimskom vlašću. U IV. stoljeću dio Alana prelazi u Panoniju te potom u Hispaniju.… Nastavi čitati →
Alapić, plemićka obitelj ugarskog podrijetla. Od XV. stoljeću djeluju u Hrvatskoj. Posjednici u Križevačkoj i Zagrebačkoj županiji; obnašatelji visokih upravnih i vojnih službi u Hrvatskoj i Slavoniji. Ističu se slavonski podban i jajački ban Baltazar (umro 1520), protuturski borci… Nastavi čitati →
Alapić, Gašpar, hrvatski ban i vojskovođa (?, prva četvrtina XVI. stoljeća – Vukovina, kraj Velike Gorice, 4. IV. 1584). Branitelj utvrde Siget (1566), pao u tursko zatočeništvo; otkupio ga Juraj Zrinski. Kapetan u Kaniži i hrvatski podban.… Nastavi čitati →
Alarik I., zapadnogotski kralj (otok na dunavskoj delti, oko 370 – južna Italija, 410). U vrijeme bizantskog cara Teodozija predvodio naseljavanje Zapadnih Gota na područje Ilirika. Nakon Teodozijeve smrti (395) prelazi preko Tracije prema Carigradu; 396. godine namjesnik Ilirika,… Nastavi čitati →
Alarik II., zapadnogotski kralj (? – Vouillé, Poitou-Charente, 507). Od 484. vladao zapadnogotskim Tolozatskim Kraljevstvom (sjedište u Tolosi) u Akvitaniji. Godine 507. porazio ga je franački vladar Klodvig I., čime je tolozatska država prestala postojati. Izdao Lex Romana Visigothorum.
Alaungpaya (Alompra), burmanski vladar (Moksobomyo, danas Shwebo, 1714 – Kin-ywa, 11. V. 1760). Godine 1752. poveo borbu Burmanaca protiv prevlasti vladara susjednog naroda Mona. Uz pomoć Britanaca sjedinio zemlju pokorivši lokalne vladare; osnovao dinastiju (vladala do 1885);… Nastavi čitati →
Alba Longa, antički grad u Italiji, na podnožju brda Monte Cavo, 20 km od Rima, regija Lazio; po predaji osnovao ga Askanije ←1152; najstariji glavni grad Latinskog saveza. Rodno mjesto Romula i Rema. Razorio ga je Tul Hostilije.… Nastavi čitati →
