Staljingradska bitka, velika i značajna bitka II. svjetskoga rata, ubraja se u bitke prekretnice. Vođena je između njemačko-talijansko-rumunjskih i sovjetskih snaga od 23. VII. 1942. do 2. II. 1943. na području između Dona i Volge, na jugu SSSR-a.U bitki… Nastavi čitati →
Stauffenberg, Claus Schenk von, njemački pukovnik (Jettingen, 15. XI. 1907 – Berlin, 20. VII. 1944). Brat → Bertholda. Profesionalni vojnik, nakon teškog ranjavanja u sjevernoj Africi načelnik stožera pričuvnih postrojba. Povezan s pokretom otpora u Njemačkoj. Podmetnuo… Nastavi čitati →
stilet (tal.), bodež s trokutnom oštricom.
Stipetić, Petar, hrvatski časnik (Ogulin, 24. X. 1937 – Zagreb, 14. III. 2018). Završio je Akademiju kopnene vojske JNA u Beogradu. Bio je načelnik inženjerije V. armije u Zagrebu, zapovjednik obrane grada Zagreba. U rujnu 1991. pristupio je Zboru… Nastavi čitati →
stožer 1. Stup oko kojega se slaže stog sijena ili slame. 2. Štab, osnovno tijelo zapovjednika za zapovijedanje postrojbama u miru i ratu. Združuje i usklađuje rad svih tijela zapovjedništva na planiranju, organizaciji, nadzoru, pripremi i provedbi bojnog djelovanja. Načelno… Nastavi čitati →
strateg (grč.), vojskovođa u ant. Grčkoj. Od kraja ←VI. st. u Ateni je svake godine birano po deset stratega; o. ←350. njihov je broj smanjen. U Biz. Carstvu s. je zapovijedao postrojbom i bio na čelu teme. Naslov stratega katkad… Nastavi čitati →
strategija (grč.), umijeće korištenja i unapređivanja sposobnosti djelovanja radi postizanja optimalno mogućih predvidivih ciljeva. Pojam se obično rabi u globalnom smislu (društv., ekon., polit. s. itd.). U vojništvu, teorija i praksa pripremanja i vođenja rata i uporabe sile radi ostvarivanja… Nastavi čitati →
Strategikon, djelo biz. voj. teorije nastalo potkraj VI. i poč. VII. st. Predstavlja teorijsku razradu defenzivne strategije Bizanta. Autorstvo se pripisuje caru Mauriciju.
strateško oružje, opći naziv za oružja koja mogu izvršavati zadaće strategijskog značaja. Dijeli se na strategijsko nuklearno oružje i strategijsko raketno oružje.
stratioti (grč.), laki konjanici u Bizantu, Grčkoj i Albaniji. U XV. st. u najmu Venecije i Francuske. Nestaju u XVIII. st.
strelci (rus.), u carskoj Rusiji, povlašteni rod pješaštva, ustrojio ih je car Ivan IV. Grozni (o. 1550). Naoružani vatrenim i hladnim oružjem, isprva su brojili 3000–5000, a u XVII. st. između 20 000 i 30 000 vojnika. U miru su… Nastavi čitati →
streljivo, municija, zajedničko ime za naboje koji se rabe u streljačkom i topničkom oružju.
strojnica, mitraljez, najsnažnije brzometno oružje, kalibra do 15 mm, u naoružanju svih rodova vojske. Od ostalog automatskog oružja istih kalibara razlikuje se po postolju koje mu osigurava stabilnost pri uporabi. Belgijski kapetan Toussaint Fafchamps konstruirao je 1833. višecijevni mitraljez… Nastavi čitati →
Suvorov, Aleksandr Vasiljevič, rus. generalisimus (Moskva, 24. XI. 1730 – Petrograd, 18. V. 1800). Jedan od najuspješnijih ruskih vojskovođa; vrhovni zapovjednik ruskih postrojba od 1779. U rusko-turskim ratovima (1768–74. i 1787–91) postigao više briljantnih pobjeda. Ugušio ustanak Pugačova (1774)… Nastavi čitati →
suzavac, vrsta nesmrtonosnoga bojnog otrova. Zajedničko ime za skupinu otrovnih tvari koje raspršene u niskim koncentracijama uzrokuju suzenje, bol u očima i nemogućnost držanja otvorenih očiju. Najvažniji suzavci: kloroacetofenon, orto-klorobenziliden-malononitril (CS) i dibenz-oksazepin (CR). Najčešće ga rabi policija i… Nastavi čitati →
svjetski rat, drugi (vojne operacije), najveći rat u povijesti, koji se vodio 1939–1945; u njemu je sudjelovala 61 zemlja. Vodio se najvećim dijelom u Europi. Za rat je mobilizirano 110 mil. ljudi. Poginulo je o. 50 mil. a ranjeno… Nastavi čitati →
svjetski rat, prvi, rat koji se vodio 1914–18. i u kojem je sudjelovalo 28 država. Počeo je kao rat 9 država. Sukobljene strane grupirane su oko država Antante: Francuske, Vel. Britanije, Rusije, Srbije, Belgije, Luksemburga i Crne Gore,… Nastavi čitati →
šajka (mađ.), drveni ratni brod na vesla koji se od XI. do XVIII. st. upotrebljavao na Dunavu. Posadu je činilo oko 35 ljudi, od toga 30 veslača. Na pramcu se nalazio oštri metalni kljun, a u kasnijim stoljećima bio je… Nastavi čitati →
šarža (franc.) 1. Određena količina sirovine koja je istog sastava, obrađena istim strojem pod jednakim uvjetima i u jednom procesu proizvodnje. Kod taljenja u visokim pećima označava sav materijal koji se upotrebljava za jedno punjenje. 2. Dužnost; čin (os. u vojsci).
Šestodnevni rat, ime za Treći izr.-arap. rat od 5–10. VI. 1967. Iznenadnim napadom Izrael je porazio Jordan i Egipat, osvojio Jeruzalem, Sinajski poluotok i Jordan z od r. Jordana.
