staljinizam, politički i društveni sustav obilježen diktaturom i kultom ličnosti sovjetskoga vođe → J. V. Staljina. Nastavljač boljševičke tradicije i pobornik diktature proletarijata, Staljin je nakon smrti → V. I. Lenjina sveo → diktaturu proletarijata na diktaturu Komunističke partije, a unutar nje na najuže stranačko vodstvo i osobnu vladavinu. Na temelju dogmatske interpretacije → marksizma i → lenjinizma, Staljin od 1929. uvodi nesmiljeno obračunavanje s političkim protivnicima, teror prema stanovništvu i navodnim “neprijateljima socijalizma”. Razdoblje od 1929. do 1953. obilježeno je tako montiranim procesima, progonima, zatočenjem u logore i ubojstvima svih onih koji su kritizirali ili mogli ugroziti njegovu samovlast. Na gospodarskom planu staljinizam obilježava prisilna kolektivizacija, progon i likvidacija takozvanih → kulaka i masovna glad na selu, nasuprot ubrzanoj industrijalizaciji. Uz pomoć terora staljinizam se postupno formirao kao sustav strahovlade, masovnoga potkazivanja i svemoći tajne policije i partijske birokracije. Staljinističke metode vladavine širile su se i u druge socijalističke zemlje pod sovjetskom hegemonijom, a pokušaj radikalne destaljinizacije sovjetskoga političkog sustava, što je započeo → N. S. Hruščov na XX. kongresu KPSS-a 1956, doživio je neuspjeh. Neke od značajki staljinizma preživjele su sve do definitivnoga pada komunističkoga sustava 1989.