Ginevra, tal. naziv za kanton → Genève; također, naziv za grad → Ženevu.
gingivitis (lat.), upala desni (gingive, zubnog mesa). Najčešći uzroci: bakterije, virusi ili uzimanje nekih lijekova; javlja se uz razne bolesti zubi.
Gingrich, Newton Leroy, amer. političar (Harrisburg, 17. VI. 1943). Doktorirao povijest na Sveučilištu Tulane 1971. Prof. povijesti na West Georgia Collegeu 1971–78. Republikanac, zastupnik u Kongresu od 1978. vođa konzervativne struje u Kongresu. Predsj. Kongresa 1994–98. Autor… Nastavi čitati →
ginkgo ili ginko, rod golosjemenjača kojega je potpor. Gynkgoinae svoj razvojni vrhunac imala sred. mezozoika, prije otprilike 150 mil. god.; održala se (ali ne više u slobodnoj prirodi) jedino japanska lijeska, G. biloba, u Kini i Japanu; uzgaja… Nastavi čitati →
Ginnungagap (stari norv. Niflheim), u norv. mitologiji, hladan i mračan mističan svijet mrtvih u kojemu vlada božica Hel. Zadnji od devet svjetova, mjesto u koje zli ljudi dolaze nakon smrti.
ginogeneza (grč.), poseban tip razmnožavanja između partenogeneze i oplodnje pri čemu se jajašce, koje je oplođeno spermijem, razvija bez sudjelovanja jezgre spermija. Poznata u nekih oblića i virnjaka.
Ginsberg, Allen, američki pjesnik (Newark, New Jersey, 3. VI. 1926 – New York, 5. IV. 1997). Jedan od vodećih predstavnika bitničke generacije. Proslavio se poezijom whitmanovske širine u kojoj je izravno progovarao o mnogim… Nastavi čitati →
ginseng (kin. ren-shen korijen nalik na čovjeka), korijen biljke Panax ginseng, ljekovitih svojstava, koja raste od Sibira i Japana do Nepala, gdje se zbog korijena i uzgaja radi upotrebe u ljekarstvu (u Kini se smatra lijekom protiv svih bolesti; rabi… Nastavi čitati →
Ginza, trgovačka ulica i četvrt Tokyja u Japanu; suvr. zgrade, skupe i ekskluzivne trgovine, zabava. U G. su niknule prve zapadnjačke trgovine nakon otvaranja Japana 1860; izgorjela 1872.
Ginza (mandejski blago; također Sidra rabba velika knjiga), najvažnije knjiž. djelo Mandejaca. Pod pritiskom da se pred Arapima pokažu kao Ahl al-Kitab (posjednik knjige) i budu vjerski priznati, Mandejci su sastavili u jednoj knjizi mitološke, poučne i liturgijske tekstove. G.… Nastavi čitati →
Ginzburg, Aleksander, rus. disident (Moskva, 31. I. 1937 – Pariz, 19. VII. 2002). Za vrijeme sovj. režima istaknuo se kao borac za ljudska prava. God. 1959–60. izdavao ilegalni knjiž. časopis Sintaxis. Poslije više puta zatvaran. God. 1979. emigrirao… Nastavi čitati →
Ginzburg, Natalia, tal. književnica (Palermo, 14. VII. 1916 – Rim, 3. X. 1991). Najčešće teme njezinih ostvarenja predstavljaju zgode iz svakidašnjeg života ispripovijedane uz blagu ironiju. Važ. djela: Sve naše jučerašnjice; Večernji glasovi;… Nastavi čitati →
Ginzburg, Vitalij Lazarevič, rus. fizičar (Moskva, 4. X. 1916). Razvio teoriju supravodljivosti (teorija Ginzburg–Landau, 1950), teoriju širenja elektromagn. valova u plazmi (ionosferi), teoriju podrijetla kozmičkog zračenja, a imao je važnu ulogu pri izradi sovj. hidrogenske bombe. Za istraživanje supravodljivosti… Nastavi čitati →
Ginzkey, Franz Karl, austr. književnik (Pula, 8. IX. 1871 – Beč, 11. IV. 1963). Pom. akademiju završio u Rijeci, a kao časnik radio u Salzburgu, Puli i Beču. Poznat kao novoromantični lirik te pisac proznih… Nastavi čitati →
Gioacchino da Fiore, tal. filozof, teolog i mistik (Celico, o. 1130 – Fiore, 30. III. 1201). Najprije putuje kao hodočasnik, a u opatiji Corazzo postaje cistercit, svećenik i napokon opat (1177). U Sili osniva vlastitu kongregaciju i… Nastavi čitati →
Gioberti, Vincenzo, tal. filozof, književnik i političar (Torino, 5. IV. 1801 – Pariz, 26. X. 1852). Zbog veza sa G. Mazzinijem i zalaganja za ujedinjenjem Italije, od 1833. do 1848. u progonstvu živi u Francuskoj… Nastavi čitati →
giocondo (tal.), oznaka za interpretaciju, označuje veselu, lepršavu izvedbu. → giocoso
Giocondo, fra (zvan Giovanni da Verona), tal. graditelj i humanist (Verona, 1433 – Rim, 1. VII. 1515). Poznavatelj i skupljač grč. i rim. epigrafskih natpisa. Kao graditelj djelovao u Francuskoj i Italiji; u Parizu izgradio most Notre Dame,… Nastavi čitati →
giocoso (tal.), oznaka za interpretaciju, upućuje na živahnu, skercoznu izvedbu. Dolazi obično uz oznaku tempa (allegro giocoso).