gliceridi, esteri glicerola s masnim kiselinama, prir. masti i ulja (trigliceridi).
Glicerije (lat. Glycerius), rim. car. Živio u V. st. Za zapadnorim. cara izabrala ga je vojska 473; porazio i potisnuo Ostrogote iz Italije. Istočnorim. car Lav nije mu priznao carski naslov, detronizirao ga je 474. Lavov pouzdanik Julije Nepot,… Nastavi čitati →
glicerofosfati, soli (slabo alkalne ili neutralne) glicerol-fosfatne kiseline. Upotrebljavaju se u medicini kod staračke iscrpljenosti, a(r)terioskleroze i neurastenije.
glicerol, poznat i po starom, neispravnom imenu glicerin. Otkrio ga je C. W. Sheele (1779). Trihidrični alkohol kem. formule CH2OH-CHOH-CH2OH, bezbojna sirupasta slatkasta tekućina bez mirisa, topljiva u vodi i alkoholu, gustoće 1,261 g/cm3… Nastavi čitati →
glicerol-trinitrat (nitroglicerin, trinitroglicerin), C3H5(NO3)3, ester glicerola i nitratne kiseline. Gusta, uljasta tekućina bez boje, mirisa i okusa, vrlo otrovna, topljiva u alkoholu. Pri udaru ili zagrijavanju eksplodira. Služi za proizvodnju dinamita. Koristi… Nastavi čitati →
glicin (ili glikokol), aminooctena kiselina, CH2-NH2-COOH. Najjednostavnija aminokiselina, slatka kristalna tvar bez boje, topljiva u vodi. Dobiva se iz bjelančevina hidrolizom. Rabi se u sintezi org. spojeva i u medicini.
glicinija, ukrasna drvenasta biljka u parkovima i vrtovima, iz por. leptirnjača (Fabaceae); potječe iz Kine (Wisteria sinensis), a još više danas se uzgaja u Japanu, odakle je ta vrsta, kao i više drugih ukrasnih vrsta (npr. W.… Nastavi čitati →
Glidden, Joseph Farwell, amer. izumitelj (Charlestown, 18. I. 1813 – De Kalb, Illinois, 9. X. 1906). Unaprijedio (1874) bodljikavu žicu koja je odmah našla veliku primjenu u ograđivanju amer. pašnjaka. S Isaacom L. Ellwoodom započeo komerc. proizvodnju.
Glière, Reingoljd Moricevič, ruski skladatelj, dirigent i pedagog (Kijev, 11. I. 1875 – Moskva, 26. VI. 1956). Studirao u Moskvi, 1913–20. profesor i direktor Konzervatoriju u Kijevu, 1920–41. profesor na Konzervatoriju u Moskvi. U svojem… Nastavi čitati →
Gligo, Nikša, hrv. muzikolog (Split, 6. IV. 1946). U Zagrebu diplomirao književnost (1969), u Ljubljani muzikologiju (1973) s doktoratom (1984), usavršavao se u Kölnu, Salzburgu, Berlinu i Freiburgu. U Zagrebu utemeljio i vodio (1969–86) Muzički salon Studentskog… Nastavi čitati →
Gligorić, Svetozar, srpski šahist (Beograd, 2. II. 1923 – Beograd, 14. VIII. 2012.). Velemajstor od 1951. Više puta sudionik turnira kandidata, pobjednik mnogih jakih turnira 1950-ih i 1960-ih godina. Od 1950. do 1980. redovit sudionik šahovskih… Nastavi čitati →
Gligorić, Velibor, srpski književni kritičar (Ripanj, kraj Beograda, 28. VII. 1899 – Beograd, 3. X. 1977). Diplomirao pravo u Beogradu 1924. Istaknuti književni kritičar lijeve orijentacije u razdoblju između dvaju ratova. Za II. svjetskoga rata… Nastavi čitati →
Gligorije ili Grigorije, zajedno s Varsameleonom izradio Miroslavovo evanđelje (XII. st.). Pisao zapise i pozlaćivao minijature u njemu.
Gligorov, Kiro, makedonski političar (Štip, 3. V. 1917 – Skoplje, 1. I. 2012). Diplomirao pravo u Beogradu 1938. Odvjetnik 1939–41. Sudionik antifašističke borbe od 1941; vijećnik AVNOJ-a, tajnik odbora za saziv Antifašističkoga sobranja narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM).… Nastavi čitati →
Gliha, Oton, hrvatski slikar (Črnomelj, Slovenija, 21. V. 1914 – Zagreb, 19. VI. 1999). Studij slikarstva završio u Zagrebu 1937. U početku slika krajolike u duhu Cézannea i fovista; potom sažima oblike u čvrstoj kompoziciji… Nastavi čitati →
glija (grč.), neuroglija, različite stanice u živčanom sustavu koje obavljaju potpornu ulogu, posreduju u mijeni tvari, stvaraju mijelinsku ovojnicu, fagocitiraju strane čestice, sudjeluju u regeneraciji živčanih vlakana. Na svaku živčanu stanicu dolazi oko 10 glija-stanica. Razlikuju se ependimske stanice, astrociti,… Nastavi čitati →
glikogen (C6H10O5)n, polisaharid, rezervni ugljikohidrat koji se najviše stvara u jetri i mišićima (“životinjski škrob”). Razgrađuje se u glukozu. Izgradnju i razgradnju glikogena u organizmu reguliraju enzimi i hormoni. Do 20% glukoze… Nastavi čitati →
glikogenoza (grč. glykys sladak), nasljedna kronična metabolička bolest nastala poremećajem enzima koji djeluju na metabolizam glikogena. Glikogen se taloži u jetri, mišićima i srcu. Postoji šest vrsta g., označenih od I–VI.
glikoli (ili dioli), dvovalentni alkoholi, slatke, guste, bezbojne tekućine. Vrelište i relativna gustoća znatno im je viša nego kod jednovalentnih alkohola. Snizuje ledište vode pa se upotrebljavaju u hladnjacima automobila. Najjednostavniji glikol je etilen-glikol, dihidroksietan CH2OH-CH2OH.
