Herakleja Pontska, grč. kolonija u Bitiniji na Crnome moru (danas ruševine kraj tur. naselja Eređli jz od Zonguldaka). Utemeljili su je Megarani i Beoćani u ←VI. st. Tijekom više stoljeća važna prometna raskrsnica i posredničko središte u trgovini s… Nastavi čitati →
herakleje (grč. Hērákleia), svečanosti u čast heroja Herakla slavljene diljem Grčke, poglavito u Tebi. Sačuvani natpisi svjedoče o održavanju gimnastičkih natjecanja za trajanja tih svečanosti.
Heraklid (grč. Hērákleídēs) s Ponta, grč. filozof (←IV. st. – o. ←310). Učenik Platonov. U Herakleji Pontskoj djelovao kao učitelj filozofije. Pod utjecajem pitagorovca Ekfanta tvrdio da se Zemlja okreće oko svoje osi a Merkur i Venera oko… Nastavi čitati →
heraklidi (grč. Hērakleidai), potomci Heraklovi, izvorno junaci Dorana koji su ponovno osvojili Peloponez. Poslije svegrč. junaci kojima su i Atenjani pomagali u borbi protiv Euristeja, pa su se mnogi vladari pozivali na podrijetlo od Herakla.
Heraklije I., biz. car (Kapadocija, o. 575 – Carigrad, 11. II. 641). Utemeljitelj dinastije koja je vladala Bizantom 610–717. Zavladao svrgnuvši uzurpatora Foku (610) u politički nepovoljnim okolnostima za Carstvo (Perzijanci su zauzeli Siriju, Palestinu i Egipat,… Nastavi čitati →
Heraklit (grč. Hērákleítos), grč. filozof (Efez, o. ←544 – Efez, o. ←480). Podrijetlom iz aristokratske obitelji, kritičan prema javnom mnijenju i filoz. naslijeđu, povukao se u osamu. Idejom o jedinstvu suprotnosti u grč. misao uveo pojam dijalektike, postavivši temelje… Nastavi čitati →
Heraklo (grč. Hēraklēs, lat. Hercules), najveći junak grč. mitologije i kasnije eur. predaje. Začet na prijevaru od Zeusa s Alkmenom, ženom Amfitriona, koja je istodobno Amfitrionu rodila njegova sina Ifikla, Heraklova blizanca. Personificira više velikih promjena u najstarijoj grč.… Nastavi čitati →
Heraklov uzao (lat. nodus Herculeus), pojas nevjeste koji je smio odvezati samo njezin ženik; prema pojasu koji je Heraklo dobio od svoje ljubavnice, amazonske kraljice Hipolite.
Heraklovi stupovi (latinski: Columnae Herculis), stupovi koje je postavio → Heraklo kada je razdvojio Europu i Afriku, današnji → Gibraltar.
heraldika (iz lat. preko franc.) ili grboslovlje, pomoćna pov. znanost ili disciplina koja proučava postanak i razvoj grbova te načela njihova sastavljanja i umj. oblikovanja. Isprva isključivo opisuje (blazonira) izgled grbova; najstarije takvo deskriptivno djelo jest opis srednjovj. grbova… Nastavi čitati →
Herat, vilajet u zap. Afganistanu; 54 778 km2, 1 422 400 st. Gl. grad Herat. Ist. dio vilajeta planinski (Selseleh-ye Safid Kuh). Vilajetom u smjeru I-Z teče r. Harîrűd, duž koje većina st. živi u oazama i… Nastavi čitati →
Herat, grad u sjeverozap. dijelu Afganistana, upr. središte istoimenog vilajeta; 176 600 st. Smješten na r. Harîrűd, na nadmorskoj visini od 922 m, j od gorja Selseleh-ye Safid Kuh. Trg. središte jednog od najgušće naseljenih i plodnih (natapanje) područja… Nastavi čitati →
Hérault, dep. u regiji Languedoc-Roussillon, uz Sredozemno more, južna Francuska; 6101 km2, 938 600 st. Gl. grad Montpellier. Važnije r.: Hérault, Vis i Orb. Vinogradarstvo. Uzgoj voća, povrća i cvijeća. Ovčarstvo. Destilerije alkohola. Proizvodnja umjetnoga gnojiva i… Nastavi čitati →
Hérault de Séchelles, Marie Jean, franc. revolucionar (Pariz, 20. IX. 1759 – Pariz, 5. VIII. 1794). Sudionik osvajanja Bastille. Poslanik Zakonodavne skupštine; 1792. napisao proglas narodu o “domovini u opasnosti” (od strane intervencije); iste god.… Nastavi čitati →
herba (lat.), naziv za droge dobivene sušenjem stabljike s lišćem (katkad i cvjetovima).
herbarij (lat. herbarium bilinar), zbirka osušenih i prešanih biljaka ili njihovih dijelova; herbar.
Herbart, Johann Friedrich, njem. filozof, pedagog i psiholog (Oldenburg, 4. V. 1776 – Göttingen, 14. VIII. 1841). Najpoznatiji je po učenju o oblicima i stupnjevima nastave te po utemeljenju psihologije kao znanosti. Filozofija je znanost… Nastavi čitati →
Herben, Jan, češ. književnik i političar (Brumovice, 7. V. 1857 – Prag, 24. XII. 1936). Za I. svj. rata aktivno radio na pripremanju češ. nezavisnosti, a nakon rata postao je senator, Masarykov suradnik te popularizator… Nastavi čitati →
Herberstein, Ivan Žigmund (Žiga), austrijski diplomat i povjesničar slovenskoga podrijetla (Vipava, 23. VIII. 1486 – Beč, 28. III. 1566). Od 1514. u službi njemačkih careva Maksimilijana I. i Karla V.; zbog velike erudicije i poznavanja… Nastavi čitati →
Herberstein, Johann Ferdinand, austr. feldmaršal (?, 1663 – Graz, 1721). Zapovjednik u Voj. granici, potpredsj. Dvorskoga ratnog vijeća u Grazu. Sudionik u borbama u Bečkom ratu (1683–99), istaknuo se prilikom oslobađanja Budima (1686). Nakon Karlovačkog mira član povjerenstva za… Nastavi čitati →
