gris-gris, magijsko zaštitno sredstvo (hamajlija), rasprostranjeno u nekih afr. crnačkih naroda i plemena.
Gris-Nez, rt na franc. obali kanala La Manche u dep. Pas-de-Calais, 24 km ispupčen, odrednica juž. granice Doverskog prolaza; najbliža točka prema Velikoj Britaniji (35 km). Svjetionik. Visoki vapnenački obalni strmci; dio parka prirode Boulonnais, omiljen u promatrača ptica selica.
Gris, Juan (pravim imenom José Victoriano Gonzáles-Pérez), španjolski slikar i grafičar (Madrid, 23. III. 1887 – Boulogne-sur-Seine, 11. V. 1927). U početku objavljivao u Madridu secesijske ilustracije i karikature, potom pod utjecajem Cézannea, poglavito u portretima… Nastavi čitati →
grisaille (franc. gris siv) 1. Svijetla tkanina s tamnim uzorcima. 2. Slikanje u različitim nijansama jedne, najčešće sive boje; u g. može biti izrađen vitraj, slika u emajlu, keramici, te slika na vanj. stranama poliptiha (likovi na gentskom oltaru braće Van Eyck).
Grisar, Hartmann, njem. crkv. povjesničar (Koblenz, 22. IX. 1845 – Innsbruck, 25. II. 1932). Isusovac od 1868, prof. u Innsbrucku od 1871. Poslije na različitim dužnostima u Rimu i Münchenu. Marljiv sakupljač arhivske građe, istražuje… Nastavi čitati →
Grise Fiord, najsjevernije stalno civilno naselje u Kanadi i Sjevernoj Americi, oko 160 st., ugl. Inuiti (Eskimi). Leži na juž. obali otoka Ellesmere.
Grisebach, Augustus Heinrich Rudolf, njem. botaničar (Hannover, 17. IV. 1814 – Göttingen, 9, V. 1879). Sveuč. prof. u Göttingenu. Jedan od utemeljitelja fitogeografije. Djela: Flora Brit. Zapadnoindijskog otočja; Katalog biljaka Kube; Vegetacija Zemlje (2 sv., 1872).
griseofulvin, antibiotik dobiven iz plijesni Penicillium griseofulvium. Djeluje na mnogobrojne gljivice koje uzrokuju bolesti kože, vlasišta i nokata. Uzima se oralno.
Grisi, Carlotta, talijanska plesačica (Vižinada, 28. VI. 1819 – Saint-Jean/Ženeva, 20. V. 1899). Učila balet u La Scali u Milanu, gdje je i debitirala 1832. Poslije nastupala u Veneciji, Firenci, Rimu, Napulju, Parizu (premijera Giselle,… Nastavi čitati →
Grisogono (Bortolazzi, Bartolačić), Federik, hrvatski kozmograf, matematičar, liječnik i astrolog (Zadar, 1472 – Zadar, između 30. XII. 1537. i 3. I. 1538). Studirao filozofiju i medicinu u Padovi, gdje i predaje astrologiju i matematiku (1507–08).… Nastavi čitati →
Grisogono (Grisogonis), split. plemićka obitelj. Učestaliji spomen u split. vrelima od XV. st. Imali istaknutu ulogu u javnom životu Splita. U XVII. ističe se isusovac i književnik Lovro (u. 1653), rektor Ilir. kolegija u Loretu, autor teol. djela Marijin… Nastavi čitati →
Grisogono (Grisogonis), zadarska plemićka obitelj. Ime stekli po Krševanu Mavrovu (XIII. st.). Ubrajaju se među vodeće zadarske plemićke obitelji. Osim u Zadru, obnašali istaknute službe i u drugim dalm. komunama: u XIV. st. knez Šibenika je Bartol, a… Nastavi čitati →
Grissom, Virgil (Gus), američki astronaut (Mitchell, Indiana, 3. IV. 1926 – Cape Kennedy, Florida, 27. I. 1967). Vojni pilot u Korejskom ratu, zatim letački instruktor i pokusni pilot te zrakoplovni inženjer. Uključen u svemirski program → Mercury i… Nastavi čitati →
Grist, Reri, američka koloraturna sopranistica (New York, 29. II. 1932). Studirala u SAD-u i Europi, karijeru započela u brodvejskim mjuziklima (Carmen Jones, Priča sa zapadne strane), debitirala 1959. u Operi u Santa Feu, 1960. pjevala Kraljicu noći… Nastavi čitati →
griva, zaštitne duge dlake na gornjem rubu vrata od zatiljka do leđnoga grebena (npr. u konja, lava, nekih majmuna).
Grivas, Georgios (Theodoros), ciparski političar (Trikomo, 23. V. 1897 – Limassol, 27. I. 1974). Osnivač nacionalističke voj. organizacije EOKA 1955. s ciljem enosisa – pripojenja Cipra Grčkoj. Nakon sporazuma o neovisnosti Cipra emigrira u Grčku… Nastavi čitati →
Grivec, Fran, slov. crkv. povjesničar (Veliki Lipovec, 19. X. 1878 – Ljubljana, 26. VI. 1963). Sveuč. prof. u Ljubljani, gdje je 1920. osnovao Bogoslovnu akademiju. Predavao osnovno i pov. bogoslovlje, proučavao rad svetih slav. apostola… Nastavi čitati →
grivenik (rus.), sitan rus. novac od 10 kopjejki. Počeo se kovati u srebru u doba Petra Velikoga (1699). U SSSR-u se kuje od 1924. i ima istu vrijednost.
