Durrell, Lawrence, engleski književnik (Jullundur, danas Jalandhar, Indija, 27. II. 1912 – Sommières, Francuska, 7. XI. 1990). Godinama u diplomatskoj službi. Pisao pjesme, drame, putopise, eseje, ali je najznačajniji kao romanopisac. Svjetsku čitanost stekao tetralogijom… Nastavi čitati →
Dürrenmatt, Friedrich, švicarski književnik (Konolfingen, 5. I. 1921 – Neuchâtel, 14. XII. 1990). Unatoč tome što se istaknuo i kao prozaik (Sumnja, 1953; Obećanje, 1958; Pravosuđe, 1985), esejist te autor tekstova za televiziju i… Nastavi čitati →
Durrës, okrug uz obalu sred. Albanije; 848 km2, 278 200 st., gl. grad → Drač (Durrës). U plodnoj priobalnoj nizini uzgoj duhana, šećerne repe, pšenice, kukuruza, masline; stočarstvo.
Durst, Franjo, hrvatski ginekolog i porodničar (Zagreb, 6. IX. 1875 – Zagreb, 16. IX. 1958). Predstojnik Zemaljskoga rodilišta u Zagrebu, kojega 1921. pretvara u Ginekološku kliniku. Redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta, redoviti član JAZU. Prvi… Nastavi čitati →
Dursun-beg, turski kroničar (umro oko 1499). Sudionik osvajanja Carigrada (1453) i pohoda na Beograd (1456); obnašatelj raznih državnih službi. Napisao tursku povijest u razdoblju od 1442. do 1487. Djelo sadrži opis pada Bosne (1463) i turskih osvajanja u Hercegovini.
Durtain, Luc, francuski književnik (Pariz, 10. III. 1881 – Pariz, 29. I. 1959). Liječnik, pravim imenom André Nepveu. Pisac romana i brojnih putopisa o tadašnjoj Americi (Četrdeseti kat; Hollywood; Kapetan O. K.; Frank i Marjorie).… Nastavi čitati →
durum, sorta tvrde pšenice (Triticum durum) koja se osobito rabi za izradu tjestenine, bulgura i kuskusa; najviše se uzgaja u zemljama Sredozemlja.
Duruz, Jabal ad (arap. Planina Druza), planina u jz Siriji, visoka 1800 m. Ostaci gradova i utvrda iz rim. doba.
Durych, Jaroslav, češki književnik (Hradec Králové, 2. XII. 1886 – Prag, 7. IV. 1962). Zvanjem vojni liječnik. Pisao poeziju, romane, drame i eseje. Djela su mu pod snažnim utjecajem kršćanskoga vjerovanja. Od njegovih povijesnih romana… Nastavi čitati →
Duse, Eleonora, talijanska glumica (Vigevano, 3. X. 1858 – Pittsburgh, 21. IV. 1924). Početkom XX. stoljeća, u vrijeme dominacije kazališne patetike, unosi u glumu suptilnu interpretaciju ljudskoga karaktera, a napose unutarnjih stanja žene. Već od 1878. postiže… Nastavi čitati →
Dussek, Jan Ladislav (pravim prezimenom Dusík), češki pijanist i skladatelj (Čáslav, 12. II. 1760 – Saint-Germain-en-Laye, kraj Pariza, 20. III. 1812). Glazbenu naobrazbu stekao u Češkoj, odlazi u Belgiju i Nizozemsku, tamo koncertirao i bio… Nastavi čitati →
Düsseldorf, grad i pristanište na Rajni, gl. grad Nordrhein-Westfalena; 568 400 st. Jedan od vodećih njem. industr. gradova; čeličane i valjaonice, tvornice lokomotiva i vagona, strojeva, kemikalija, stakla, tekstila, cementa, papira. Važno financ. i poslovno središte sa sjedištima… Nastavi čitati →
duša (ruski: duša; češki: duše; poljski: dusza), općeslavenska riječ. Pojam duše obrađivan je u filozofiji (životni princip u čovjeku i supstancijalno jedinstvo svih psihičkih djelatnosti), a središnji je pojam u religiji (besmrtan, netvaran dio ljudskog bića). Ima… Nastavi čitati →
Dušan Stefan, srpski car (oko 1308 – 20. XII. 1355). Sin Stefana Dečanskog i njegove prve supruge Teodore. Isprva “mladi kralj”; upravljao Zetom i okrutnim mjerama iskorjenjivao sljedbu bogumila. Svrgnuo oca i okrunio se na saboru… Nastavi čitati →
Dušanbe, gl. grad Tadžikistana, na Z države u plodnoj dolini r. Hissar; 691 600 st. Prehr., tekst. (pamuk, svila), kožarska, elektrotehn. ind., strojogradnja. U okolici rudnici ugljena, olova i arsena. Znanstv. i kult. središte; Akademija znanosti (1951), sveučilište… Nastavi čitati →
Dušanov zakonik, najveći i najznačajniji zbornik pravnih propisa feudalne Srbije, donesen na državnom saboru u Skoplju 1349. za vladavine srpskog cara → Dušana Stefana; dopunjen na saboru u Serezu 1354. Izvornik nije sačuvan; po struškom prijepisu sadrži… Nastavi čitati →
duševne bolesti, psihičke, mentalne bolesti, psihoze, opći naziv za niz teških poremećaja osobnosti (za razliku od neuroza). Simptomi su raznoliki: gubitak kontakta s realnošću, bolesne ideje (odnosa, veličine, proganjanja), halucinacije, poremećaji pamćenja i rasuđivanja, ograničena sposobnost shvaćanja, neprikladne čuvstvene… Nastavi čitati →
dušične bakterije, ekološki vrlo važne bakterije, predstavljaju glavni izvor dušične hrane za više biljke. Nitrogene bakterije su heterotrofne bakterije koje vežu elementarni dušik iz zraka. Po načinu života dijele se na nesimbiotske, koje žive slobodno u tlu i asimiliraju… Nastavi čitati →
dušik (latinski: nitrogenium, N), kemijski element (redni broj 7, atomska masa 14,0067), bezbojan plin bez mirisa i okusa, lakši od zraka. Glavni sastojak zraka (78 vol. %), ima ga i u mineralnim vodama. Nalazi se i u vezanom stanju… Nastavi čitati →
