kapital (njem.), glavnica; u općoj ekon. teoriji proizvodni čimbenik koji obuhvaća fiz. sredstva, vrijednost imovine i robe. U svakodnevnom govoru najčešće se odnosi samo na novčani k. U poslovnoj ekonomiji, k. je veličina vlasničke glavnice, tj. vrijednost vlastitoga kapitala poduzeća.… Nastavi čitati →
kapitala (lat.), lat. pismo nastalo u doba Rim. Carstva, u kojem se koriste samo tzv. velika slova; najstariji tip naziva se arhajska kapitala, koji kao i kvadratna k., rustična k. i kurzivna k. spada u epigrafsku kapitalu; najstariji… Nastavi čitati →
kapitalac, vrhunski primjerak neke lovine, u pravilu mužjak rogate životinje, jelen, srndać itd.
kapitalisti, vlasnici kapitala; prema klas. shvaćanju, klasa koja vodeći društv. položaj temelji na kapitalu, a ne na radu, u suprotnosti prema radničkoj klasi. Pojam često nosi negativan prizvuk i izvan ortodoksne marksističke kritike, te se za kapitalista koji sam… Nastavi čitati →
kapitalizam (od latinskoga: capitalis glavni, odnosno capitale glavnica), društveni poredak koji se temelji na privatnom vlasništvu sredstava za proizvodnju, ugovornom angažmanu radnika, a alokacija proizvodnih resursa obavlja se pretežito djelovanjem tržišnoga mehanizma. Profit je osnovni motiv i pokretačka snaga sveukupne… Nastavi čitati →
kapitalna dobra, temeljna dobra koja su uvjet za stvaranje drugih (potrošnih) dobara, npr. sirovine, repromaterijal, postrojenja; kapitalni objekti, objekti od općeg značenja, luke, ceste i sl.; ovisno o shvaćanju društv. razvitka, i škole, kazališta i sl.
kapitel (lat. capitellum), arhit. element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često urešen (biljnim ukrasima ili figuralnim kompozicijama) dio koji nosi teret grede ili luka. Način plastičnog oblikovanja kapitela mijenjao se tijekom stilskih razdoblja. Najraniji u egip. umjetnosti… Nastavi čitati →
Kapitolij (ili Kapitol) 1. Kultno središte rim. grada; mjesto na kojem se slavi službeni rim. kult; naziv nastao prema istoimenom rim. brežuljku (lat. Capitolium), s hramovima Jupitera, Junone i Minerve, središtu polit. i vjerskog života države. Današnji arhit. raspored… Nastavi čitati →
Kapitolijska vučica (latinski Lupa Capitolina), brončana skulptura vučice, simbola antičkoga Rima i zaštitnice grada. Pretpostavlja se da je rad etrurske umjetnosti iz doba strogoga stila, oko 500–480. pr. Kr. Izvedena tehnikom toreutike s tragovima bojanja,… Nastavi čitati →
Kapitul, arheološki lokalitet pokraj Knina s očuvanim ostacima dviju starohrvatskih crkava od kojih su u starijoj (X. stoljeće) nađeni ulomci ploča s uklesanim imenima hrvatskih vladara Svetoslava i → Držislava Stjepana I.; mlađu je 1203, također prema… Nastavi čitati →
kapitulacija (lat.), polit. ili voj. sporazum o predaji poraženih oružanih snaga, a s time i dijela ili cijele države, u prisutnosti pobjednika pod određenim uvjetima, ali i bezuvjetno (bezuvjetna k.).
kapitulari (lat.), prav. isprave sistematizirane po poglavljima, kapitulima; srednjovj. prav. propisi kojima se reguliraju ponajprije upravna pitanja, nadležnosti i službe; izdavali su ih franački vladari, poslije i grad. vlasti, tako i u dalm. gradovima.
kapitulska dvorana (prema lat. capitulum glavica), prostorija u sklopu samostana i prvostolnica; služi za sastajanje redovnika i svećenika te obavljanje posebnih crkv. obreda (kapitul u samostanu benediktinki sv. Marije u Zadru).
Kaplan, Jonathan, američki filmski i televizijski redatelj (Pariz, 25. XI. 1947). Sklon društveno angažiranim temama, no lišen autorske osebujnosti i iznimnijih kreativnih dometa. Najpoznatiji mu je film Optužena (1988), feministički intonirana sudska drama s temom silovanja. Od… Nastavi čitati →
Kaplan, Viktor, austr. inženjer (Mürzzuschlag, 27. XI. 1876 – Unterach am Attersee, 23. VIII. 1934). Izumio vodnu turbinu poznatu pod nazivom Kaplanova turbina (1912).
kaplar (njem.), najniži dočasnički čin u nekim vojskama; odgovara mu čin desetnika (desetara).
Kapodistrias, Joanis Antonios, grč. političar i diplomat (Krf, 11. II. 1776 – Návplion, 9. X. 1831). God. 1809. stupa u rus. diplomatsku službu; sudionik Bečkoga kongresa (1815). Kao drugi drž. tajnik (1816–22) vodio (uz K.… Nastavi čitati →
kapok (malajski), biljna žućkasta ili smeđa svilasta vlakna, dužine 1,3 cm, dobivena iz nutrine ploda “vunenog drveta” (por. bambusa, Bombaceae) koje raste u juž. Aziji, Africi, Indiji i Juž. Americi; upotrebljava se za punjenje jastuka i u tekst. ind.
Kaposi, Moritz, austrijsko-mađarski dermatolog (Kaposvár, 23. X. 1837 – Beč, 6. III. 1902). Izvorno prezime Kohn promijenio u Kaposi (u čast rodnome gradu). Profesor na Medicinskom fakultetu u Beču. Istaknuti predstavnik bečke dermatološke škole. Proučavao… Nastavi čitati →
Kaposijev sarkom, maligno bujanje kapilara i perivaskularnoga tkiva, najčešće u koži i sluznicama, te nekim unutarnjim organima (pluća). Uvjetovan imunogenetskim čimbenicima. Čest u osoba oslabjela imuniteta, osobito u bolesnika od AIDS-a (side). Opisao ga je → Moritz Kaposi još 1872. godine.
