kulmen (lat.), vrh, vrhunac, najviša točka.
Kulmer, plemićka obitelj podrijetlom iz Koruške. Barunat (s pridjevkom von Rosenpichl und Hohenstein) dobivaju u vrijeme Johanna Balthasara 1654. Godine 1722. Hrvatski sabor dodjeljuje im hrvatski indigenat. Grofovski naslov dobio je 1860. general → Miroslav (Friedrich).… Nastavi čitati →
Kulmer, Ferdinand, hrvatski slikar i grafičar (Cap Martin, Francuska, 29. I. 1925 – Zagreb, 1. XI. 1998). Studij slikarstva započeo na Akademiji u Budimpešti, a završio na zagrebačkoj, gdje je poslije bio profesor. Snažna umjetnička… Nastavi čitati →
Kulmer, Franjo, hrvatski političar (Zagreb, 3. II. 1806 – Zagreb, 16. XI. 1853). Barun, prisjednik Banskoga stola u Zagrebu (od 1836), veliki župan srijemski (1845). U vrijeme revolucije 1848/49. zastupnik Hrvatskoga sabora na bečkom dvoru, gdje postaje… Nastavi čitati →
Kulmer, Miroslav st. (Friedrich), hrvatski general (Zagreb, 5. III. 1814 – Zagreb, 28. II. 1877). Nakon završene vojne škole napredovao do čina kapetana. Reaktiviran 1869. sa zadaćom organiziranja hrvatskoga domobranstva, u koje uvodi i hrvatski… Nastavi čitati →
kulminacija (lat.) 1. Vrhunac, najviši stupanj napetosti; najviši doseg u nekom radu. 2. Prolaz nebeskog tijela kroz meridijan; gornja k., najviši položaj nebeskog tijela (npr. Sunce u podne); donja k., najniži položaj.
kuloar (franc.), hodnik, prostorija za odmor, neformalne razgovore i neprotokolarne susrete, najčešće političara i diplomata. Kuloarska priča, neslužbena, nepotvrđena vijest.
kulometrija, elektrokem. metoda, zasnovana na Faradayevim zakonima, za mjerenje količine proteklog elektriciteta.
kulon, oznaka C, izvedena SI-jedinica količine elektriciteta, nazvana po francuskom fizičaru → Ch. Coulombu. Definira se količinom električnoga naboja koji u jednoj sekundi prođe kroz presjek vodiča kojim teče struja jakosti 1 ampera, to jest 1C = 1As (ampersekunda).
Külpe, Oswald, njem. filozof i psiholog (Kandau, 3. VIII. 1862 – München, 30. XII. 1915). Prof. od 1894. u Würzburgu, od 1909. u Bonnu, od 1912. u Münchenu. U Würzburgu osnovao školu psihologije mišljenja. U… Nastavi čitati →
kult (lat.) 1. Javni, organizirani izraz pobožnosti. U politeističkim se religijama razvija složen kultni sustav, javni i privatni, koji se odvija u hramovima, na svetim mjestima i u kućama. Zajedničko je u kultu objavljenih religija štovanje jednoga transcedentnog Boga, a… Nastavi čitati →
kult predaka, obredno štovanje predaka utemeljeno na vjerovanju u posmrtni život. Štovanjem i prinošenjem žrtava živi nastoje steći moć mrtvih predaka, štuju se grob, sveti gaj, lubanje, maske i kipovi predaka, podižu se i veliki kameni blokovi (megaliti) i dr.
Kültepe, arheol. lokalitet si od Kayserija, sred. Turska. Ostaci staroga grada Kaneša, kraj kojega su asirski trgovci podigli zasebnu četvrt (karum). Snažnu trg. djelatnost asirska je faktorija dosegla o. ←2000. Nalazi mnogobrojnih kapadocijskih ploča, prav. i trg. spisa… Nastavi čitati →
kultivacija (novolat.), uzgajanje, obrađivanje, njegovanje; usavršavanje, oplemenjivanje.
kultivar (engl.), odlika, sorta; kr. cv. stavlja se ispred njezina imena.
kultivator, oruđe za preoravanje i usitnjavanje tla (kultiviranje). Sastoji se od motičica različita oblika koje mogu rotirati.
kultura (lat.) 1. Ukupnost duhovnih tvorbi i materijalnih ostvarenja, vrijednosnih prosudbi i javnih normi, društv. ustanova, organizacije i oblika ponašanja ljudi u nekoj zajednici. Nezavisno od biol., psihol. i drugih poriva i dispozicija čovjeka, za k. je bitno da se… Nastavi čitati →
kultura žarnih polja, naziv za obred spaljivanja pokojnika i pohranjivanja pepela u žare koje se ukapaju u jednostavne jame unutar prostranih grobalja. Pojava kasnoga brončanog doba od ←XIII. do ←VIII. st., nastala u Podunavlju, Alpama i sjev. Balkanu, a… Nastavi čitati →
kulturalizam, smjer u teoriji društva koji društv. pojave, razdoblja i procese objašnjava ponajprije kult. čimbenicima. Tako npr. M. Weber objašnjava nastanak kapitalizma kao izraz protest. duha. U suvr. teorijskoj misli k. jača shvaćanjem o autonomnom karakteru razvitka kulture, što… Nastavi čitati →
kulturalni studiji (engleski: cultural studies), interdisciplinarno teorijsko područje koje istražuje razne oblike svakodnevnoga kulturnog života kao potencijalno subverzivne političke prakse. Osnovani su 1960-ih u Velikoj Britaniji da bi se potom proširili na SAD i druga engleska govorna područja. Utemeljiteljem… Nastavi čitati →
