Abecedar:

Kulturbund

Kulturbund (njem. kulturni savez), skraćen i uobičajen naziv Švapsko-njemačkoga kulturnog saveza, organizacije njem. manjine (tzv. folksdojčeri) u međuratnoj Jugoslaviji; osn. 1920. u Novom Sadu, djelovao os. u Vojvodini i Slavoniji (Osijek). Isprva ponajprije kulturno-obrazovne (čitaonice, škole) i soc.-gosp. aktivnosti zaštite… Nastavi čitati →

Kulturkampf

Kulturkampf (njem. borba za kulturu), naziv za sukobe između Kat. crkve i Njem. Carstva u doba vladanja cara Vilima I. i pape Pija IX. Sukob je dosegao vrhunac 1873, kada su na poticaj njem. kancelara O. Bismarcka doneseni Svibanjski zakoni,… Nastavi čitati →

kulturna autonomija

kulturna autonomija, naziv za posebna prava nac. manjina, ograničena pretežno na školstvo i kulturu. Pravo pojedinog naroda na školstvo i kulturu na vlastitom jeziku unutar unitarnih ili nadnacionalnih drž. tvorevina. U Austro-Ugarskoj Monarhiji k. a. predstavljala je zamjenu za… Nastavi čitati →

kulturna baština

kulturna baština, kulturna dobra materijalne ili nematerijalne baštine čovječanstva naslijeđena iz prošlosti te prirodna dobra. Temeljem Konvencije o zaštiti kulturnih i prirodnih dobara UNESCO-ov Svjetski odbor za baštinu, uz pomoć Međunarodnoga vijeća za spomenike i područja, ICOMOS-a (kratica od… Nastavi čitati →

kulturna politika

kulturna politika, skup mjera, zakonskih odredbi, financ. poticaja, poreznih i drugih rješenja koje provodi država prema kulturi, kult. djelatnostima i djelatnicima. Tim se mjerama općenito štiti kult. baština, održavaju kult. ustanove, razvijaju i zadovoljavaju kult. potrebe, potiče kult. i… Nastavi čitati →

kulturna različitost

kulturna različitost, različitost između pojedinih kultura te shvaćanje koje priznaje održivost i potrebu takve različitosti kao kult. bogatstva. Pojam dobio na važnosti kao reakcija na procese kult. unifikacije, bilo na užem planu pojedinih nac. kult. politika, kada one ne… Nastavi čitati →

kulturna revolucija

kulturna revolucija (velika proleterska kulturna revolucija), politička kampanja pokrenuta 1966. u Narodnoj Republici Kini kao ostvarenje Maove “stalne revolucije” radi sprječavanja povratka na kapitalizam, zapravo protiv liberalnijih i reformističkih stranaka u vlasti (Deng Xiaoping i dr.). Sastojala se u masovnim… Nastavi čitati →

kulturni identitet

kulturni identitet, pojam koji izražava jedinstvenost i autentičnost neke kulture, te pripadnost pojedinca ili društv. skupine toj kulturi; određenje neke društv. zajednice putem njezinih vlastitih kult. osobitosti i vrijednosti. K. i. tvore oblici duhovne (jezik, književnost, glazba, ples, običaji… Nastavi čitati →

kulturni kapital

kulturni kapital, osobni ili društv. kapital izražen kao kult. vrijednost. Termin nije ekonomski precizan, ali naglašava teško mjerljivu no svakako veoma značajnu ekon. vrijednost upotrebe kult. resursa; rabi se pretežno u smislu prednosti pojedinca (kultura, znanost, obrazovanje), ili društva… Nastavi čitati →

kulturni materijalizam

kulturni materijalizam (engleski: cultural materialism), književna teorija koja tekstualnom analizom nastoji razotkriti ideologiju struktura moći i prepoznati potencijalna mjesta njihove subverzije. Kulturni materijalizam ponajviše analizira renesansnu književnost, a analiza obuhvaća istraživanje povijesnog društveno-političkog konteksta s pomoću kojega se u… Nastavi čitati →

kulturni obrazac

kulturni obrazac, skup običaja, normi, ustanova i vrijednosti nekog društva koje kao jedinstvena cjelina određuju njegov poseban karakter (tip), po kojem se takvo društvo razlikuje od drugih. Pojam je u kult. antropologiju uvela R. F. Benedict (Obrasci kulture… Nastavi čitati →

kulturni pluralizam

kulturni pluralizam, općenito, postojanje kult. različitost; u kult. politici, poštovanje različitih kult. i umj. orijentacija, usmjerenja i estetika. Pojam se os. javlja uz potrebu dezideologizacije umjetnosti naspram političkih (stranačkih) utjecaja, demonopolizacije odlučivanja u kulturi u odnosu na drž. ili… Nastavi čitati →

kulturni sukob

kulturni sukob, sukob između različitih kultura; također, konfliktnost odnosa pojedinih supkultura unutar neke šire kult. cjeline. Do kult. sukoba dolazi u kontaktu pojedinih kultura, kada se uz procese akulturacije, tj. prilagođavanja kult. različitosti, ili multikulturalnosti, kao oblika… Nastavi čitati →

kulturno dobro

kulturno dobro, oblik ljudskoga stvaralaštva prepoznat i priznat kao kulturna vrijednost te se kao takav čuva, a ako je njegova zaštita institucionalno važna, riječ je o kulturnom spomeniku. Kulturna dobra mogu biti materijalna i nematerijalna. Materijalna se dobra… Nastavi čitati →

kulturologija

kulturologija, znanost o kulturi. Isprva se javlja kao dio općih znanosti, posebno humanističkih, os. u vezi s prosvjetiteljstvom (Voltaire, Condorcet i dr.), filozofijom povijesti (Vico, Herder, Hegel), općom sociologijom (Comte), teorijama prir. razvitka (Darwin), ili evolucionističkim (Spencer), historijsko-materijalističkim (Marx)… Nastavi čitati →

kulturtregerstvo

kulturtregerstvo (prema njem. Kulturträger nosilac, širitelj kulture), djelatnost širenja kulture. Izraz stvoren na osnovi mesijanskog shvaćanja uloge neke kulture, izvorno njem. kulture u XIX. st. za prosvjećivanje drugih naroda. Češće se rabi u pejorativnom značenju, za umišljenost i nametljivost u… Nastavi čitati →

kuluk

kuluk (tur.), radna renta; oblik feud. rente koji je karakteristčan za rani feudalizam. Kmet je bio obvezan da dio svojega radnog vremena provede radeći besplatno na feudalčevu posjedu. Razvojem feudalizma i tržišnoga gospodarstva k. je postupno ustupao mjesto novčanoj renti.… Nastavi čitati →

Kulunda

Kulunda, najjužniji dio Zapadnosibirske nizine, Rusija (veći dio) i Kazahstan; oko 100 000 km2. Stepsko područje sa slabim otjecanjem, mnogo jezera (većinom slana, najveće Kulunda). Nizinom teče r. Irtiš.

Kulundžić, Josip

Kulundžić, Josip, hrvatski i srpski književnik i kazališni redatelj (Zemun, 1. VIII. 1899 – Beograd, 1. XII. 1970). Studirao dramaturgiju i opernu režiju u Parizu i Berlinu. Između 1921. i 1927. dramaturg u HNK-u te… Nastavi čitati →

Kulundžić, Zvonimir

Kulundžić, Zvonimir, hrvatski publicist (Osijek, 16. I. 1911 – Zagreb, 27. XII. 1994). Proučavao razvoj pisma i hrvatskoga tiskarstva, objavio opsežne studije o poznatim hrvatskim književnicima i političarima. Potaknuo mnogobrojne polemike. Djela: Knjiga o knjizi… Nastavi čitati →