Branner, Hans Christian, danski književnik (Ordrup, 23. VI. 1903 – Kopenhagen, 24. IV. 1966). Pisao psihološke romane i proze sa snažnim humanističkim porukama. Djela: Dvije minute tišine (1944), Konjanik (1949), Nitko ne poznaje noć (1955).
Brant, Sebastian, njemački književnik (Strassburg, 1457 – Strassburg, 10. V. 1521). Veliku slavu postigao satirom Brod luđaka (1494), opisujući i kritizirajući ljudsku slabost i glupost. Djelo će utjecati na razvoj literature posvećene čovjekovim ludostima te na pisce poput Erazma… Nastavi čitati →
Brantford, grad u ji dijelu provincije Ontario, Kanada, na r. Grandu; 82 000 st. Industrija (el. uređaji, tekst.), poljoprivreda. Najstarija protest. crkva u provinciji (1785). Muzeji (indijanski, A. G. Bella). B. se izvorno zvao Brant’s Ford po indijanskom poglavici… Nastavi čitati →
Branting, Karl Hjalmar, švedski političar (Stockholm, 23. XI. 1860 – Stockholm, 24. II. 1925). Urednik radikalnoga lista Tiden 1883–86. i Socialdemokraten 1886–1917. Zastupnik u Riksdagu od 1897. Organizator i čelnik Švedske socijaldemokratske radničke partije 1889. Ministar financija 1917–18; predsjednik… Nastavi čitati →
Brantôme, Pierre de Bourdeilles, francuski književnik (Périgord, oko 1540 – Brantôme, 15. VII. 1614). Mnoge godine provodi na dvoru ili sudjeluje u diplomatskim poslovima i ratovima. Napisao nekoliko knjiga sjećanja i životopisa važnih ličnosti u kojima opisuje običaje i… Nastavi čitati →
Braque, Georges, francuski slikar i grafičar (Argenteuil, 13. V. 1882 – Pariz, 31. VIII. 1963). Studirao na Akademiji u Parizu; kratko vrijeme član grupe fovista. Pod utjecajem Cézannea primjenjivao tonsku modelaciju i redukciju oblika koje je sveo na valjak,… Nastavi čitati →
Brasch, Thomas, njemački književnik (Westow, Engleska, 19. II. 1945). Do 1976. živio u DDR-u, gdje je zatvaran i nekoliko puta prognan, a potom prelazi u Zapadni Berlin. Piše subjektivističku liriku i prozu te kazališne komade. Važnija djela: Prije očeva… Nastavi čitati →
Brasília, glavni grad Brazila i upravno središte federalnoga distrikta (Distrito Federal), 2 570 160 stanovnika (2010), površina 5779,9 km2. Nalazi se unutar države Goiás u Brazilskom visočju na nadmorskoj visini od 1000 m, oko 1000 km… Nastavi čitati →
Brasillach, Robert, francuski književnik i publicist (Perpignan, 31. III. 1909 – Pariz, 6. II. 1945). Pisao književnu kritiku u časopisu → Action Française, u kojem je bio i glavni urednik 1937–43. Napisao svojevremeno vrlo utjecajnu Povijest filma… Nastavi čitati →
Braslav, hrvatski knez (?, polovica IX. stoljeća – ?, početak X. stoljeća). Vladao u Panoniji 880–897/898. Priznavao vrhovništvo Franaka; sudjelovao u vojnim pohodima protiv moravskoga kneza Svatopluka (892–894). Godine 896. franački vladar Arnulf ustupa mu prekodravsku Panoniju da je… Nastavi čitati →
Braşov, okrug u središnjoj Rumunjskoj, na dodiru Transilvanskih Alpa i Ist. Karpata u Transilvaniji; 5351 km2, 695 200 st. Gl. grad Braşov. Težište naseljenosti u dolini Olta i njegovih pritoka. Raznovrsna industrija (metalurgija, strojevi, kem., tekst., papira… Nastavi čitati →
Braşov (1950–60. Oraşul Stalin, njem. Kronstadt), grad u sred. Rumunjskoj, u s podnožju Transilvanskih Alpa, 170 km s od Bukurešta; gl. grad istoimenog okruga; 317 800 st. Želj. i cestovno križište. Raznovrsna ind. (tekst., kem., proizvodnja strojeva, automobila, traktora i… Nastavi čitati →
Brass, Tinto (pravim imenom Giovanni), talijanski filmski redatelj, scenarist i montažer (Milano, 26. III. 1933). Završio studij prava, ali se posvećuje filmskom stvaralaštvu. Počeo kao autor filmova sa socijalnom tematikom (Na kraju svijeta, 1963; Urlik, 1968), a širi odjek… Nastavi čitati →
Brassaï (pravo ime Gyula Halász), francuski fotograf mađarskog podrijetla (Braşov, Rumunjska, 9. VIII. 1899 – Nica, 8. VII. 1984). Naglašenim kontrastima crne i bijele boje bilježio noćni život Pariza, atelijere i radove umjetnika (Tajni Pariz tridesetih i Umjetnici mojega života).
Brassempouy, paleolitičko nalazište u Francuskoj (departman Landes): ljudske figurice od bjelokosti, posebno se izdvaja ženska glava umjetnički fino modelirana lica.
Brassens, Georges, francuski šansonijer (Sète, 22. X. 1921 – Saint-Gély-du-Fesc, 30. X. 1981). Od 1952. nastupao u Parizu, dobitnik Grand Prix de Poésie Francuske akademije (1967). U svojim se pjesmama bavio ljudskim i društvenim slabostima, opisivao prirodu, ljubav i… Nastavi čitati →
brašnar (Tenebrio molitor), vrsta kukaca kornjaša iz porodice crnokrilaca (Tenebrionidae). Tijelo je crnosmeđe, sjajno, duljine oko 15 mm. Razvija se u zatvorenim prostorima pa ga nalazimo u mlinovima i žitnicama; aktivan je noću. Vrlo pokretne ličinke, poznate kao… Nastavi čitati →
brašno, prah koji nastaje kao proizvod procesa mljevenja, u užem smislu sjemena, ponajprije žitarica (pšenice, kukuruza, raži, ječma i dr.); stadij pripreme žitarica za ljudsku prehranu, osobito u obliku kruha, raznih peciva, tjestenina i slatkiša.
Bratanić, Branimir, hrvatski etnolog (Jastrebarsko, 16. V. 1910 – Zagreb, 12. V. 1986). Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osnivač Centra za etnološki atlas Hrvatske i bivše Jugoslavije. Razvio znatnu djelatnost u međunarodnim ustanovama etnološke kartografije. Bavio se problemima… Nastavi čitati →
Bratanić, Jakov, hrvatski slikar i povjesničar umjetnosti (Vrbanj, Hvar, 26. III. 1912 – Zagreb, 15. X. 2001). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, profesor na umjetničkim ustanovama. U ciklusima dalmatinskih gradova i zavičajnih motiva jednostavnim znakovima, prigušenim i jasnim bojama… Nastavi čitati →
