Brătescu-Voineşti, Ion Alexandru, rum. književnik (Târgovişte, 1. I. 1868 – Bukurešt, 14. XII. 1946). Pisao uglavnom tradicionalistički strukturirane novele. Najpoznatije su mu knjige U svijetu pravde te Mrak i svjetlo.
Brătianu, Ion Constantin, rum. političar (Pitesţi, 2. VI. 1821 – Florica, 16. V. 1891). Sudionik revolucije 1848; nakon njezine propasti emigrirao u Pariz. S bratom Dimitruom (1812–1892) utemeljio Liberalnu stranku 1859; sudjelovao u obaranju rum. kneza A. Cuze i… Nastavi čitati →
Brătianu, Ion Constantin ml. (Ionel), rumunjski političar (Florica, 20. VIII. 1864 – Bukurešt, 24. XI. 1927). Predsjednik Liberalne stranke od 1909; ministar unutarnjih poslova 1907–09, ugušio seljački ustanak pobivši 11 000 seljaka. Predsjednik vlade 1909–19. i 1922–27. U pregovorima s… Nastavi čitati →
bratinske blagajne, poseban oblik socijalnog osiguranja rudara koji je nastao prije općega socijalnog osiguranja (npr. rudarskim zakonima iz 1854. za Sloveniju, Hrvatsku i Dalmaciju). Ova je tradicija nastavljena između dvaju ratova kad rudari ostaju izuzeti iz općega socijalnog osiguranja… Nastavi čitati →
Bratislava (lat. Posonium; hrv. Požun; mađ. Pozsony; njem. Pressburg), gl. i najveći grad Slovačke; smješten na krajnjem JZ zemlje, na lijevoj obali Dunava i na j rubu Malih Karpata, 55 km i od Beča; 441 400… Nastavi čitati →
bratovštine (lat. fraternitates), društv.-vjerske, staleško-stručne udruge koje se javljaju od sr. vijeka. Predstavljaju poseban oblik cehovskih udruga, a vezane su uz jedan ili više srodnih zanatskih staleža. Počele su se osnivati po gradovima već od XI. st. U bratovštinama… Nastavi čitati →
Bratsk, grad u j dijelu sred. Rusije, u Irkutskoj oblasti, na utoku Oke u Angaru; 259 400 st. Osn. kao tvrđava 1631, ali tek 1954. dobiva značenje izgradnjom želj. pruge i poč. gradnje hidroelektrane (sagrađena 1964), tada jedne od… Nastavi čitati →
Bratsko jezero (rus. Bratskoe vodohranilišče), 570 km dugo umjetno jezero u Rusiji, u dolini r. Angare, 5500 km2, 180 mlrd. m3 vode. Golema hidroelektrana snage 4500 megavata godišnje proizvodi 22,6 mlrd. kWh el. energije.
bratstvo, oblik rodovske organizacije društva; skupina unutar jedne društvene zajednice čiji se članovi smatraju potomcima jednog pretka. Potomstvo se može računati po muškoj liniji – patrijarhalno bratstvo, ili po ženskoj liniji – matrijarhalno bratstvo. U većini slučajeva u bratstvu… Nastavi čitati →
Brattain, Walter Houser, američki fizičar (Xiamen/Amoy, Kina, 10. II. 1902 – Seattle, 13. X. 1987). Bavio se fizikom čvrstog stanja, posebno poluvodičima (otkrio fotoefekt na njihovoj površini) i tranzistorima. Podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1956. s → Williamom… Nastavi čitati →
Bratteli, Trygve Martin, norveški političar (Nøtterøy, 11. VI. 1910 – Oslo, 20. XI. 1984). Član Radničke stranke od 1928; urednik stranačkih novina Arbeiderungdommen. Borac pokreta otpora, zatočen u njemačkim koncentracijskim logorima 1942–45. Potpredsjednik Radničke stranke 1945–65. i predsjednik… Nastavi čitati →
Brattuti (Bratutović), Vinko, dubrovački diplomat (Dubrovnik, oko 1615 – Madrid, oko 1680). Tumač na dvoru austrijskog cara Ferdinanda III. i španjolskog kralja Filipa IV. S turskoga na talijanski preveo Saidinovu kroniku o turskim vladarima, a na španjolski djelo Bidpaija… Nastavi čitati →
Bratulić, Josip, hrvatski književni povjesničar i slavist (Sveti Petar u Šumi, 13. II. 1939). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je (1963) i doktorirao (radom o hrvatskom glagolizmu, 1975). Radio je u Staroslavenskom institutu, a od 1977. na Filozofskom… Nastavi čitati →
Bratunac, grad u i Bosni, u dolinskom proširenju r. Drine, 10 km s od Srebrenice; 7695 st. (1991). Drvna ind., proizvodnja keramičkih pločica i ukrasne keramike.
Brauchitsch, Walther von, njemački feldmaršal (Berlin, 4. X. 1881 – Hamburg, 18. X. 1948). Od veljače 1938. vrhovni zapovjednik njemačke kopnene vojske. Na tom položaju znatno pridonio na pripremi njemačke vojske za napadački rat. Izradio operacijske planove za napad… Nastavi čitati →
Braudel, Fernand (Paul Achille), francuski povjesničar (Luméville-en-Ornois, 24. VIII. 1902 –Saint-Gervais-les-Bains, 27. XI. 1985). Jedan od najistaknutijih svjetskih povjesničara u XX. stoljeću. Nakon studija na Sorboni predaje povijest na sveučilištima u Alžiru i São Paulu, te od 1937. na… Nastavi čitati →
Brauer, Arik (pravim imenom Erich), austrijski slikar i grafičar (Beč, 4. I. 1929). U ulju i grafici radi kompozicije u duhu fantastičnoga realizma bogatih tonskih odnosa (Čuvari svinja); pjevač i skladatelj.
Braum, Franjo, hrvatski financijski i porezni stručnjak (Inđija, 10. XII. 1872 – Zagreb, 3. XI. 1935). Više puta gubio državnu službu zbog kritike provedbe Hrvatsko-ugarske nagodbe i obrane ekonomskih interesa Hrvatske. Kao financijski dužnosnik zagrebačke općine sanira 1918. gradske… Nastavi čitati →
Braum, Franjo, hrvatski geodetski stručnjak (Zagreb, 14. III. 1914 – Zagreb, 14. VI. 1993). Do umirovljenja 1984. profesor na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, osnivač i predstojnik Zavoda za fotogrametriju (1947–82). Bavio se aerofotogrametrijom i kartografijom. Član suradnik HAZU (od 1977).
Braun, Andrzej, poljski književnik (Łódź, 19. III. 1923 − Varšava 9. X. 2008). Pisao romane, pjesme i reportaže, nakon II. svjetskog rata dopisnik s Dalekog istoka (Tragovima Conrada). Poznati su mu romani Osvajanje neba (1964) i Pobuna (1976).
