Ostrčil, Otakar, češki skladatelj i dirigent (Prag, 25. II. 1879 – Prag, 20. VIII. 1935). Studirao u Pragu, od 1920. dirigent i direktor Opere. Kao skladatelj jedan od glavnih predstavnika novije češke glazbe. Nastavljajući se… Nastavi čitati →
Ostrogon, hrv. ime mađ. grada → Esztergoma.
Ostrogorski, Georgije, rus. i jugoslav. bizantolog i povjesničar (Petrograd, 19. I. 1902 – Beograd, 24. X. 1976). Studirao u Heidelbergu i Parizu. God. 1928–33. predavao povijest Bizanta u Breslauu (Wrocław). Od 1933. prof. na Beogradskom… Nastavi čitati →
Ostrogoti (Istočni Goti) → Goti
Ostromirovo evanđelje, najstariji spomenik rus. redakcije starocrkvenoslav. jezika i najstariji datirani ćir. rukopis. Zove se po kneževu namjesniku Ostromiru, za kojega je tekst prepisao 1056–57. đakon Grigorij. Čuva se u Sankt Peterburgu.
Ostrovica, srednjovj. grad na lijevoj obali Une kraj Kulen-Vakufa. U sr. vijeku pripadao Lapačkoj županiji; vlasništvo obitelji Karlović. Pod osman. vlašću 1523–1878. Od o. 1699. do 1791. sjedište kapetanije Stara Ostrovica. Utvrda ojačana i proširena u XVIII. st.
Ostrovica, selo u Dalmaciji, sz od Skradina; 60 st. U XIII. i XIV. st. utvrda i jedno od sijela Šubića. God. 1347. Grgur i Juraj IV. Šubić ustupaju O. kralju Ludoviku I. Anžuvincu u zamjenu za Zrin. Potom sjedište… Nastavi čitati →
Ostrovski, Aleksandr Nikolajevič, rus. dramatičar (Moskva, 2. IV. 1823 – Ščelikovo, 14. VI. 1886). U mnogobrojnim dram. radovima prikazao gotove sve pojave i slojeve rus. društva: moral bogatih trgovaca (Svoji smo, dogovorit ćemo se), nevolje… Nastavi čitati →
Ostrowiec Świętokrzyski, grad u vojvodstvu Swiętokrzyskie, 53 km si od Kielca, jugoist. Poljska; 73 989 st. Leži na r. Kamienni (pritok Visle). Industr. središte; proizvodnja građev. materijala, keramike, željeza i čelika. Prehr. ind. Osn. u XV. st. Industr. razvoj u XIX. st.
Ostrožac, srednjovj. grad i utvrda na lijevoj obali Une. Prvi spomen 1286. Do XV. st. u posjedu hrv. knezova Babonića. Tijekom XV. i XVI. imao više gospodara; 1577. u posjedu Osmanlija. U XVII. st. sjedište istoimene kapetanije; utvrda se nadograđuje u XVIII. st.
Ostwald, Wilhelm Friedrich, njemački kemičar i filozof (Riga, 2. IX. 1853 – Leipzig, 4. IV. 1932). Jedan od osnivača fizikalne kemije. Postavio zakon razrjeđenja elektrolita (Ostwaldov zakon). Pronašao postupak dobivanja nitratne kiseline oksidacijom amonijaka (1902).… Nastavi čitati →
osuarij ili osarij (kasnolat.), kosturnica, spremište za pohranu kostiju, na groblju ili unutar kakva spomeničkoga kompleksa.
Osvald (Oswald, Sveti), kralj Northumbrije (o. 604 – kraj Maserfeltha, 5. VIII. 642). God. 616. protjerao ga je stric Edwin; tijekom izgnanstva primio kršćanstvo od keltskih redovnika. Vladao od 632. Uspostavio hegemoniju Northumbrije nad većim dijelom anglosaskih… Nastavi čitati →
osvijetljenost (ekspozicija), izlaganje svjetlosti, odn. fotometrijska veličina koja pokazuje djelovanje svjetlosti na neku plohu. Izražava se u lukssekundama (lxs).
osvjetljenje ili iluminancija (lat.), fiz. omjer svjetlosnog toka (snage), izražene u lumenima (lm), i površine. Izražava se luksima (lx), tj. 1 lx = 1 lm/m2.
Oswald, Richard (pr. ime R. W. Ornstein), njem. film. redatelj austrijsko-žid. podrijetla (Beč, 5. XI. 1880 – Düsseldorf, 11. IX. 1963). Iako ne pripada ni jednoj od tada značajnih film. struja, spada u red značajnijih njem.… Nastavi čitati →
Oswego, grad i luka na obali jezera Ontario, na ušću istoimene rijeke, na S sav. države New York, SAD; 18 434 st. Nalazi se na plovnom kanalu New York State Canal System. Najistočnija amer. luka na Velikim jezerima.… Nastavi čitati →
Oświęcim (njem. Auschwitz), grad na J Poljske, vojvodstvo Małopolskie; 41 143 st. Leži 53 km z od Krakova. Želj. čvorište. Kem. ind. Poznat po najvećem nacist. koncentracijskom logoru Oświęcim-Brzezinka (njem. Auschwitz-Birkenau), osn. za II. svj. rata (27. IV.… Nastavi čitati →
Oš, grad na JZ Kirgistana, u istoimenoj oblasti (29 200 km2, 1 299 451 st.); 230 410 st. Leži na r. Akburi, nedaleko od granice s Uzbekistanom, na ist. rubu plodne Ferganske nizine.… Nastavi čitati →
