pseudoglej, tip tla male plodnosti zbog prekomjerne vlažnosti od oborinske vode.
pseudomorfoza, proces kod kojega jedan mineral biva zamijenjen drugim pri čemu novi mineral zadržava vanj. oblik starijega.
pseudonim (grčki: pseudónymos lažno nazvan), izmišljeno ime kojim se osoba koristi, stalno ili povremeno, u svojem književnom, umjetničkom ili znanstvenom radu. Može imati oblik uobičajenog imena (na primjer Mihail Jurišić → Stanko Vraz), oblik → anagrama (na primjer… Nastavi čitati →
pseudopodiji (grč.), lažne nožice, privremeni izdanci citoplazme s pomoću kojih se ameba ili neka druga ameboidna stanica giba ili fagocitira. Mogu biti različitih oblika: nitasti (filopodiji), prstasti (lobopodiji), mrežasti (retikulopodiji) i sl.
Pseudoskilaks, ime pod kojim je u znanosti poznat anonimni grč. geograf (←IV. st.). U djelu Kružna plovidba opisuje obale Sredozemnoga mora, među ostalim i ist. obalu Jadranskog mora od Istre do Epira.
pseudotuberkuloza, bolest koju uzrokuje bakterija Yersinia pseudotuberculosis koja se nalazi u probavnom sustavu ptica, glodavaca i nekih drugih životinja. U zamoraca, štakora i zečeva uzrokuje p., a na ljude se prenosi doticajem sa zaraženom hranom ili krvi te izaziva… Nastavi čitati →
psi (Canidae), por. sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora). Pripadaju joj psi, čagljevi, kojoti i lisice. Prilagodljivi su i izdržljivi, ugl. mesožderi, ali se u nedostatku plijena lako prilagođavaju i na druge izvore hrane. Tijelo im je vitko, noge… Nastavi čitati →
psi-čestica (J čestica), mezon bez naboja, otkriven 1947. To je otkriće vodilo do proširenja kvarkovskog modela i pretpostavci da postoje četvrti kvark i antikvark. Vjeruje se da se psi-čestica sastoji od kvarka koji se naziva šarm (charm) i njegova antikvarka.
psiha (grčki: Psykhé), jedan od grčkih naziva za ljudsku dušu. S vremenom postao glavni religijski i psihologijski naziv za čovjekov nutarnji život. Aristotel izjednačuje psihu s pojmom život (bios), a Rimljani je prevode riječju anima, zadržavajući… Nastavi čitati →
psiha (talijanski: psiche), veće pokretno zrcalo koje je ugrađeno u toaletni stolić.
psihastenija, oblik psihoneuroze koji se očituje osjećanjem tjeskobe, nesigurnosti, sumnje u vlastite sposobnosti, fobijama i opsesijama. Prema franc. psihologu P. Janetu (1859–1947), bitna je oznaka psihastenije slabljenje pažnje i volje koje omogućuju normalnom čovjeku uključivanje u život sredine i… Nastavi čitati →
Psihe ili Psiha (grčki: Psykhé), u antičkoj mitologiji, lijepa kraljevna poznata osobito iz djela Metamorfoze ili Zlatni magarac rimskoga pisca → Lucija Apuleja. Najmlađa i najljepša od triju kćeri kraljevskoga para, izazvala je Afroditinu zavist koja… Nastavi čitati →
psihedelici (grč.), phihodelici, psihodisleptici, halucinogeni, skupina psihotropnih lijekova koji uzrokuju mentalne fenomene, os. spoznajne i osjetne prirode. U zdravih osoba stvaraju fenomene nalik onima koji se nalaze u duševnih bolesti. Klasični p. dobivaju se iz nekih biljaka i gljiva (LSD,… Nastavi čitati →
psihijatrija (grč.), grana medicine koja se bavi nastankom, razvojem, očitovanjem i liječenjem duševnih bolesti, kao i rehabilitacijom i zaštitom duševnog zdravlja. Suvr. p. promatra bolesnika i njegovu bolest u sklopu sredine i odnosa bolesnika i okoline. U liječenju se koristi… Nastavi čitati →
psiho- (grč.), predmetak koji u složenicama označava da se što odnosi na dušu, duševno stanje ili da utječe na psihu.
psihoanaliza (grč.), smjer u psihologiji i psihoterapijska metoda liječenja neuroza i drugih psih. poremećaja na temelju slobodnih asocijacija u procesu ispitivanja. Osnovao ju je bečki liječnik S. Freud, a temelji se na pojmu podsvijesti, ulozi seksualnog nagona (libido) u razvoju… Nastavi čitati →
psihodrama, u psihoterapiji, metoda liječenja duševnih bolesti. Sastoji se u tome da se pred bolesnikom, pod vodstvom psihijatra, izvode scene iz neke drame ili recitacije iz nekog knjiž. djela u kojima bolesnik može prepoznati vlastiti problem. I sam bolesnik… Nastavi čitati →
psihofarmaci (grč.), kem. tvari koje djeluju na psih. funkcije čovjeka. To su neuroleptici, antidepresivi, trankvilizanti i psihostimulansi. Osim neospornog terapijskog utjecaja, mnogi p. imaju niz nuspojava zbog djelovanja na druge moždane strukture od onih koje nadziru psih. funkcije
psihofarmakologija (grč.), dio farmakologije koji proučava djelovanje lijekova na psihol. funkcije, ponašanje i stanje svijesti. Uključuje biokem., farmakološke, fiziološke i psihijatrijske spoznaje.
psihofizika (grč.), naziv za istraživanja graničnih područja psihologije i fizike (dijelom i fiziologije), a cilj im je utvrditi pravilnosti u odnosima između fiz. fenomena kao podražaja i psih. doživljaja kao reakcija na te podražaje. Ugl. je usmjerena na osjetne doživljaje.… Nastavi čitati →
