interpunkcija (lat.), rečenični znak; ukupnost pravopisnih znakova u užem smislu (točka, točka-zarez, zarez, dvotočka, upitnik, uskličnik, crta, dvostruka crtica i zagrade), kojim se međusobno odjeljuju pojedine riječi ili rečenice te odjeljuju pojedine logičke cjeline. Primjenjivali su je filolozi aleksandrijske škole;… Nastavi čitati →
interregnum (lat.) međuvlađe, vremensko razdoblje od prestanka djelovanja jedne do konstituiranja druge vlasti; razdoblje u kojem se obavlja smjena vlasti. Može biti redovni i., ako je riječ o razdoblju od prestanka redovita djelovanja jedne vlasti zbog isteka mandata, i izvanredni… Nastavi čitati →
interseksualnost, dvospolnost, međuspolnost; postojanje značajki suprotnog spola u neke jedinke. Može se očitovati u području spolnih organa ili izvan njih te može biti praćena funkcionalnim i psih. interseksualnim osobitostima.
interstelarna tvar (lat.), međuzvjezdana tvar, pretežito nevidljiva, rasuta po svemirskom prostoru u obliku nakupina plinova i čvrstih čestica (kozmičke prašine), opaža se kao svijetle svemirske maglice. Pretpostavlja se da su te nakupine jaki izvori radiozračenja. Također se smatra da skupljanjem… Nastavi čitati →
intersticij (lat.) 1. Međuprostor, praznina, pukotina, međuvrijeme. 2. med Međuprostor u bubrezima i jetri, ispunjen rahlim tkivima u kojima se nalaze krvne i limfne kapilare te živci.
intertrigo (lat.) med Upalne promjene nastale trljanjem kože o kožu (utrljina) na tipičnim mjestima (pazuha, prepone), naročito u pretilih osoba.
interurban (lat.), međugradski, međumjesni (telefon).
interval (lat.) 1. Razmak, vrijeme između dviju jedinica u slijedu; međuvrijeme, stanka, odmor. 2. glazb Razlika u visini dvaju tonova. Može biti melodijski (kad zazvuče uzastopce) ili harmonijski (kad zazvuče istodobno). U akustici veličina se mjeri razlikom u broju titraja/treptaja… Nastavi čitati →
intervencija (lat.) 1. Posredovanje, zauzimanje, miješanje, upletanje, djelovanje na nešto. 2. U međunar. odnosima, jednostrano miješanje u poslove druge države radi mijenjanja stanja; i. može biti oružana, ekon., diplomatska. 3. U obveznom pravu, akt kojim treća osoba pruža jamstvo da… Nastavi čitati →
intervencionizam, gosp. politika koja zagovara i provodi naglašenu ulogu države u gospodarstvu, os. radi ostvarivanja ciljeva veće zaposlenosti, ravnomjernije raspodjele bogatstva, poticanja pojedinih grana djelatnosti od interesa za državu i dr. U pravilu takve su bile socijalist. ekonomije, no… Nastavi čitati →
intervju (engl. interview) 1. Novinska vrsta, javnosti namijenjen razgovor novinara s poznatim ili javnosti zanimljivim osobama objavljen u sredstvima javnog priopćavanja; javio se poč. XX. st. u SAD-u, u Europi 1930-ih god. 2. Metoda istraživanja javnog mnijenja; razgovor namijenjen… Nastavi čitati →
Inthanon, Mt., planina na SZ Tajlanda. Ovdje je i najviši vrh Tajlanda (2585 m). Smještena između r. Chaem na Z i Ping na I, ji od grada Chiang Maia.
Inti (na jeziku Kečua: Sunce), u vjerovanju → Inka božanski predak i bog Sunca; drugo ime Apu-Punchau: vladar svjetla.
intifada (arap.), pobuna uz nasilne demonstracije Palestinaca protiv izr. okupacije Zap. obale i Gaze 1987–93. (ali i od rujna 2000. g.). Započela kao miran neposluh, izrodila se u otvoreno nasilje tijekom kojega je ubijeno više od 1000 Palestinaca, od toga… Nastavi čitati →
intima (od latinskoga: intimus najunutarniji, najskrovitiji) 1. Duševni i unutarnji svijet pojedinca; ono što je najskrovitije, što se ne pokazuje javno. 2. med Unutarnja ovojnica, unutarnji sloj stijenke krvne žile.
intiman (latinski: intimus najunutarniji, najskrovitiji) 1. Vrlo blizak, prisan, iskren (intiman prijatelj). 2. Skrovit, koji se ne pokazuje javno (intiman život, intimni dijelovi tijela). 3. Koji ostavlja dojam prisnosti, koji je ograničen na uzak krug (intiman kutak, intimna proslava).
intolerancija (lat.) 1. Netrpeljivost, nesnošljivost, što ne podnosi tuđa uvjerenja (nacionalna, vjerska i.). 2. med Nepodnošenje nekih lijekova, pa može doći do neželjenih, pa i štetnih učinaka.
intonacija (lat.) 1. Ton ili akord što ga a) prije početka pjevanja zbora a cappella daje zborovođa kako bi pjevači čuli početni ton svoje dionice, b) pratilac daje instrumentom kako bi solisti svoj instrument ugodili prema glasoviru, c) uvodi orguljaš… Nastavi čitati →
intrada (lat. preko njem.) glazb U XVI. st. kraći stavak svečana karaktera, najprije za puhačke, a poslije i gudačke instrumente kojim se najavljivao dolazak vladara, početak kaz. predstave ili izvedbe oratorija. Obično u 4/4 mjeri polagana tempa (lento) i nevelika… Nastavi čitati →
intrakardijalan (lat.), koji se nalazi unutar srca, u srčanim šupljinama.