nišan (tur.) ili ciljnik, mehan. ili optička naprava na streljačkom i topničkom oružju koja pomaže pri ciljanju. Mehanički n. sastoji se od nepomičnog prednjeg n. (tzv. mušica) i stražnjeg n., koji se može namještati po visini. Optički n. najčešće… Nastavi čitati →
Nišava, rijeka u Bugarskoj i Srbiji; duga 178 km, porječje 3950 km2. Izvire u Bugarskoj, ispod Koma (jedan od vrhova Stare planine); u Srbiju ulazi 5 km uzvodno od Dimitrovgrada. Kompozitna dolina, sastoji se od Niške,… Nastavi čitati →
Niška Banja, grad u jugoist. Srbiji; 4433 st. Leži u podnožju Koritnika (dio Suve planine), na cesti Niš–Sofija, 10 km od Niša. Poznato lječilište (radioaktivna voda) i turist. središte. Znana Rimljanima još u II. st. Kao moderno turist. naselje… Nastavi čitati →
ništavost ili ništavnost, jedan od oblika nevaljanosti prav. posla. Ništavi posao ne proizvodi pravne učinke (zbog neke manjkavosti ili neispunjenja nekog uvjeta).
Niterói, grad u saveznoj državi Rio de Janeiro, jugoistočni Brazil; 487 562 stanovnika (2010), površina 133 km2. Leži na istočnoj obali zaljeva Guanabara, nasuprot Rio de Janeiru, s kojim je povezan cestovnim mostom, željeznicom i trajektom. Osnovan… Nastavi čitati →
Nithard (latinski: Nithardus), franački povjesničar (oko 800 – kraj Angoulêmea, 14. V. 844). Nezakoniti sin Berte, kćeri Karla Velikoga, i Karlova carskoga kancelara i pjesnika Angilberta. Tijekom prijestolnih borbi, koje su nakon smrti Luja Pobožnog izbile među njegovim… Nastavi čitati →
Nitra (njem. Neutra, mađ. Nyitra), grad u Slovačkoj, kraj Nitrianský; 87 285 st. Leži na istoimenoj rijeci. Osn. u ranome sr. vijeku; u IX. st. središte grofovije Nitre, poslije uporišno i vjersko središte. Gradom proglašena 1248. Središte poljoprivr. regije.… Nastavi čitati →
nitracija ili nitriranje, vrsta kem. reakcije u kojoj se nitro grupa (-NO2) dodaje molekuli miješanjem s dušičnom kiselinom. Važan proces u org. kem. ind. (u proizvodnji bojila, herbicida, eksploziva i dr.).
nitrati, soli ili esteri nitratne (V) ili dušične kiseline. Od svih poznatih soli najtopljiviji su u vodi. Nastaju u prirodi djelovanjem mikroorganizama iz amonijaka i org. tvari koje sadrže dušik (nitrifikacija). Neki n. upotrebljavaju se kao umjetno gnojivo, eksplozivi ili kao konzervansi hrane.
nitratna kiselina (dušična kiselina), HNO3, jedna od najjačih mineralnih kiselina. Bezbojna tekućina koja se na zraku dimi, a na svjetlu postaje žuta te se raspada stvarajući dušični dioksid (NO2). Jedan od najvažnijih anorg. spojeva. Otapa gotovo… Nastavi čitati →
nitridi, spojevi dušika i kovina. Vrlo su tvrdi i otporni na visoke temp. (npr. talište tantalova nitrida /TaN/ je 3090 °C, a hafnijeva nitrida /HfN/ 3305 °C).
nitrifikacija, biokem. proces kod kojega → dušične bakterije u tlu pretvaraju amonijak (nastao bakterijskom razgradnjom bjelančevina iz odumrlih biljnih i životinjskih dijelova) u nitrite, a potom u nitrate. Na taj se način tlo obogaćuje dušikom koji biljka može iskorištavati.… Nastavi čitati →
nitrili, org. cijanidi, spojevi koji sadrže skupinu -CN vezanu na org. skupinu. Opća formula R–CN (R = ugljikovodična skupina). Bezbojne su tekućine svojstvena mirisa. Nastaju od ugljikovodika tako da skupina -CN zamijeni H-atom, npr. acetonitril, CH3CN.
nitriranje, metalurški postupak kojim se površine kovina, ugl. čelika, otvrdnjavaju prevlačenjem nitridima.
nitriti, soli nitritne (dušikaste ili dušičaste) kiseline, nastaju redukcijom nitrata.
nitritna kiselina (dušikasta ili dušičasta kiselina), HNO2, slaba kiselina koja može postojati samo u otopinama. Njezine su soli nitriti.
nitro-bojila, org. umjetna bojila koja imaju nitro-skupinu NO2. Služe za bojenje vune, svile, kože.
nitro-spojevi, org. spojevi koji sadrže nitro-skupine -NO2 vezane na atom ugljika. Dobivaju se nitracijom. Redukcijom daju aromatske amine. Služe kao eksplozivi.
