Čulim (Čulym), r. u ji dijelu zap. Sibira, Rusija, najduži desni pritok Oba; duga 1799 km, porječje 134 000 km2, prosječan godišnji protok pri ušću 773 m3/s. Nastaje sutokom Bijelog i Crnog… Nastavi čitati →
Čulinović, Ferdo, hrvatski pravnik (Karlovac, 17. V. 1897 – Zagreb, 15. IX. 1971). Doktorirao pravo 1922. Viši činovnik u carini i pravosuđu 1919–42. Pristupa antifašističkom pokretu 1943; Predstojnik Odjela za pravosuđe i tajnik zakonodavne komisije… Nastavi čitati →
čun, plitak čamac izduben od jednoga komada drveta. Uzak koliko je deblo (zbog čega se često vesla stojeći), razičite dužine (od 1–2 m pa sve do 20 m, npr. u sjevernoameričkih Indijanaca). Raširen u tradicijskim kulturama crnačke… Nastavi čitati →
Čun Du Han → Chun Doo-hwan
Čuna (u gornjem dijelu toka Uda), r. u j dijelu sr. Sibira, Rusija; duga 1204 km. Izvire u si podnožju Ist. Sajana, teče prema S i Z i, nakon što se spoji s Birjusom, pod imenom Taseeva (Čuna-Taseeva, duga… Nastavi čitati →
čunj (Conus), čunjaš, stožac, rod morskih puževa prednjoškržnjaka (Prosobranchia). Njihova je kućica dužine 1,5 do 5 cm, promjenjivih boja. Živi u Sredozemnome moru na pješčanom dnu i stjenovitim obalama. Ima trenicu načinjenu od otrovnih zubića, kojima ubija plijen.
čunj, u kuglanju, “drvo” koje kuglaši obaraju kuglom. Također, drveni rekvizit koji služi za različite sportske vježbe.
čunjašica (Carinaria), rod pučinskih morskih puževa prednjoškržnjaka (Prosobranchia) iz porodice srponožaca (Heteropoda). Imaju vrlo malu kućicu, plivaju okrenuti na leđa veslajući stopalom. Hrane se malim morskim meduzama.
čunjići, 6–7 milijuna fotoreceptora u mrežnici oka koji služe za razlikovanja boja.
čunjosječnica (konika), naziv za elipsu, parabolu i hiperbolu jer se te krivulje mogu dobiti presjekom stošca (čunja, konusa) ravninom. To su krivulje drugog reda i prikazuju se jednadžbama drugog stupnja. Poznate su od ←IV. stoljeća i u matematici su igrale važnu ulogu.
Čupar, Ivo, hrvatski stomatolog (Brod na Savi, 29. IX. 1901 – Zagreb, 28. IX. 1981). Godine 1936. osnovao u Zagrebu Stomatološku kliniku (poslije pod imenom Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta) i vodi je… Nastavi čitati →
Čupor Moslavački, hrvatsko-ugarska plemićka obitelj iz roda Monoszló (nazvanom po njihovu temeljnom posjedu Moslavini). Spomen od XIV. stoljeća. Istaknuti članovi: Nikola, kaločki (1349) i ostrogonski (od 1350) nadbiskup; Demetrije (umro 1468), đurski, kninski i zagrebački biskup; Pavao,… Nastavi čitati →
Čusovaja, r. u z Rusiji, lijevi pritok Kame, duga 735 km, porječje 47 600 km2, prosječan godišnji protok pri ušću 420 m3/s. Izvire na Uralu, a ulijeva se u Kamsko jezero blizu… Nastavi čitati →
Čusovoj, grad u Permskoj oblasti, na z padinama sr. Urala, na r. Čusovaji, 97 km si od Perma, Rusija; 58 000 st. Industr. središte; crna metalurgija (od 1879), prehr., tekst. ind., proizvodnja građevnog materijala. Željezničko križište. U blizini nalazišta boksita.
čutura (turski), buklija, pljoska, drvena, rjeđe glinena ili metalna posuda za tekućine plosnata ili poluokrugla oblika s uskim grlom. Često nošena na uzici preko ramena. Svečana je utura urešena (obojenim) rezbarijama ili presvučena i aplicirana kožom. Bila je omiljeni rekvizit u hrvatskim tradicionalnim svadbama.
Čutura, Zoran, hrvatski košarkaš (Zagreb, 12. III. 1962). Član KK Monting (Zagreb), KK Cibona (Zagreb) i KK Croatia osiguranje (Split). Državni reprezentativac, nastupio na Olimpijskim igrama 1988. (srebrena medalja), svjetskim prvenstvima 1986. (brončana medalja) i 1990. (zlatna… Nastavi čitati →
čuvarkuća (Sempervivum), rod biljaka iz porodice tustika (Crassulaceae). Prije se često uzgajala na krovovima kuća jer se smatralo da štiti od groma. U pučkoj se medicini rabi svježi sok mesnatih i sočnih listova protiv bradavica, čireva i raznih kožnih bolesti.
čuvarškoljke (Pinnotheres), čuvarkuće, rod kratkorepih rakova iz reda deseteronožaca (Decapoda). Loptasta su oblika, veličine 4,5 do 12 mm, žućkasto-bjelkasta tijela, zakržljalih očiju, hrane se planktonom. Imaju nježan i mekan glavopršnjak pa se zadržavaju u školjkama: male u kamenici… Nastavi čitati →
Čuvašija (čuvaški: Čavaš, pun naziv Čuvašskaja respublika), republika u eur. dijelu Rusije, uz sr. Volgu; 18 300 km2, 1 361 800 st., ugl. Čuvaši (68%), zatim Rusi (27%), Tatari, Mordvini i dr. Gl.… Nastavi čitati →
