Herod Filip, palestinski tetrarh (?, – 34). Sin Heroda Velikog. Vladao manjim dijelovima Palestine oko Cezareje Filipove. Umro bez potomaka te je rim. car Kaligula predao njegovu zemlju na upravljanje Herodu Agripi I.
Herod I. Veliki, judejski kralj (oko ←73 – ←4). Antipatrov sin. God. ←47. postao voj. zapovjednik (strateg) Galileje; ←37. uz pomoć Rima preuzeo je vlast i postao kralj Judeje. Okrutno pogubio polit. suparnike, ali i mnoge članove svoje obitelji… Nastavi čitati →
Heroda (grč. Hērōdas) ili Heronda (Hērōndas), grč. pjesnik (←III. st.). Vjerojatno s otoka Kosa. Poznat kao pisac Mimijamba, tj. mima, kratkih prizora iz svakodnevnog života napisanih u jambima odn. holijambima. U njima je u obliku dijaloga… Nastavi čitati →
herodeševo ili mladinci, hrv. pučki običaj izvođen na 28. XII. (Nevina dječica) kada se korbačem “šiba” djecu (mladinčanje) ili mlađi “šibaju” starije, radi budućeg zdravlja. Običajem se podsjeća na ubijanje djece u Betlehemu, što je prema Bibliji naredio… Nastavi čitati →
Herodijada (grč. Hērôdiás), Aristobulova kći i unuka Heroda Velikog (? – ?, nakon 39). Isprva supruga svojega strica Heroda Filipa, kojega je napustila te se udala za njegova brata Heroda Antipu. Potonji je (prema Evanđelju) na njezin nagovor… Nastavi čitati →
Herodijan (grč. Hērôdianós), grč. povjesničar (Antiohija, o. 180 – poslije 238). Vjerojatno rodom Sirijac. Autor djela Povijest carstva nakon Markove smrti (I–VIII), u kojem je opisao razdoblje od 180. do 238. i dao niz životopisa rim. careva. Djelo je… Nastavi čitati →
herodijanske brojke, naziv za najstariji eur. način bilježenja brojeva brojkama u Grka, zove se po Herodijanu Aleksandrijskom (←II. st.). Osnovicu za taj sustav činilo je šest verzalnih slova. U upotrebi do o. 100. g.
Herodik, grč. liječnik iz Selimbrije u Traciji (o. ←V st.). Osnovao teorijsku i praktičnu higijensku gimnastiku. Pretpostavlja se da je bio Hipokratov učitelj.
Herodot (grč. Hēródotos), grč. povjesničar, nazvan “ocem povijesti” (Halikarnas, Karija, o. ←484 – Atena, o. ←424). Zarana sudjeluje u polit. borbama u Halikarnasu protiv tiranina Ligdamisa. Nakon što je prognan s cijelom obitelji, odlazi na otok Sam(os). Otuda kreće… Nastavi čitati →
Herofil (grč. Hēróphilos), grč. liječnik i anatom u Aleksandriji (Kalcedon, Bitinija, ←335 – ←280). Došao do mnogih anatomskih spoznaja secirajući životinjske strvine i ljudska trupla. Naglasio važnost mjerenja pulsa, uveo u terapiju mnoge nove lijekove.
Heroide, naziv Ovidijeve zbirke elegija, koja okuplja fiktivna ljubavna pisma slavnih žena i mitol. junakinja odsutnim muževima i ljubavnicima (npr. Penelope Odiseju, Fedre Hipolitu, Didone Eneji, Medeje Jazonu, Sapfe Faonu i dr.). Poslije naziv za elegične pjesme u obliku… Nastavi čitati →
heroin (njem. preko grč.), C21H23NO5, diacetilmorfin, analgetik sličan morfinu, u obliku bijela kristalnog praška. Izaziva tešku ovisnost (heroinizam) te nije u med. uporabi. Zlorabljuje se kao droga, najčešće ubrizgavanjem u venu.
heroina, u kazalištu, interpretatorica ženske glavne uloge.
heroizam (grč.), djelo heroja; junaštvo, junačko djelo; izvanredna hrabrost, izdržljivost, požrtvovnost.
heroj (grč.), u antici, ljudsko biće s božanskim svojstvima, polubog, sin boga i smrtne žene (Heraklo). Homer naziva herojima junake svojih epova. Pojam se poslije proširuje na različite istaknute ličnosti: ratnike, državnike, zakonodavce, umjetnike, začetnike plemena, pokrajina ili gradova i… Nastavi čitati →
Heroja i Leandar (grč. Hērô i Léandros), po grč. mitologiji, nesretan ljubavni par; Leandar iz Abida na Helespontu zaljubio se u Heroju, Afroditinu svećenicu, koja je stanovala na suprotnoj obali. Leandar se utopio jedne noći kada je plivao do… Nastavi čitati →
herojsko doba, zbivanja sačuvana u predaji na prve velike povijesne događaje naroda koje su obično činili heroji i junaci.
herold (njem.), srednjovj. glasnik. U feud. doba poseban dvoranin na kralj. i kneževskim dvorovima koji je slovio za vrsna poznavatelja rodoslovlja i sastavljača grbova. Prilikom turnira i drugih svečanosti obavlja službu meštra ceremonija. Heroldi su vodili registre grbova (preteče kasnijih… Nastavi čitati →
Hérold, Louis-Joseph-Ferdinand, francuski skladatelj (Pariz, 28. I. 1791 – Pariz, 19. I. 1833). Školovao se u Parizu, 1812. osvojio Prix de Rome, 1815. u Napulju nastupio kao operni skladatelj, poslije u Parizu bio korepetitor… Nastavi čitati →
Heron iz Aleksandrije, starogrč. matematičar i fizičar (vjerojatno ←I. st.). Izumio mehanizam za automatsko otvaranje i zatvaranje vrata, bocu iz koje se može istjerati voda tlačnim zrakom (Heronova boca), prototip parnog stroja i druge naprave i opisao ih u… Nastavi čitati →
