Hermogen iz Smirne, grč. liječnik i povjesničar (II. st.). Sastavio spis o medicini u 70-ak knjiga te veći broj pov. i geogr. djela od kojih su sačuvani samo naslovi.
Hermogen iz Tarsa, grč. retor (?, I. st.). Pisao o povijesti Frigije (O Frigiji) i Sirije (O šupljoj Siriji). Pretpostavlja se da ga je dao pogubiti car Domicijan; u Sudi poistovjećen s kasnijim imenjakom, također iz Tarsa.
hermokopidi (grč.), naziv za nepoznate počinitelje koji su ←415, uoči polaska atenske flote na Siciliju, tijekom noći razbili Hermova poprsja. Vlasti su optužile pristaše Alkibijada te su stradali mnogi demokrati.
Hermokrat (grč. Hermokrátēs), sirakuški vojskovođa (u. ←407). Prvak oligarhijske stranke na Siciliji. Kada su demokrati preuzeli vlast, H. je prognan (←410). Poginuo pri ponovnom pokušaju osvajanja Sirakuze. Platon ga navodi u dijalozima Kritija i Timej.
Hermon (Hermon Mt., arap. Jabal ash-Shaykh), vrh u planinskom lancu Anti-Lebanon na sirijsko-libanonskoj granici; 2814 m (najviši vrh na ist. obali Sredozemnoga mora). Izvorišni prostor r. Jordan. U prošlosti poznat pod nazivima Sirion i Senir. Rekreacija (skijanje).
Hermopolis (egip. Khmunu grad osmog), drevni egip. grad u sr. Egiptu, 300 km j od Kaira, današnji Al-Ašmunain. Kultno sjedište boga Thota. Sačuvani su ostaci njegova hrama te graditeljsko naslijeđe iz grč.-rim. i kršć. vremena.
Hermosillo, gl. grad sav. države Sonore, sjeverozap. Meksiko, na r. Sonori i ušću r. San Miguel, 105 km od Kalifornijskog zaljeva; 685 300 st. Smješten na Pacifičkoj autocesti. Želj. prugom povezan s lukom Guaymas na obali Kalifornijskog zaljeva. Trg.… Nastavi čitati →
Hermoúpolis (novogrč. Ermoúpolis), grad i gl. luka na ist. obali otoka Sír(os)a (otočna skupina Cikladi), Grčka; 12 100 st. Upravno središte okruga Kykládos. Tvornica pamuka. Trg. i turist. središte. Sjedište grč. ortodoksne eparhije i rimokat. nadbiskupije. Osnovali ga 1821. grč.… Nastavi čitati →
Hermunduri, prema Tacitu, germ. pleme nastanjeno na području od sr. Labe jugozapadno do Dunava.
Hernád (slovač. Hornád), r. u središnjoj Europi, protječe kroz Slovačku i Mađarsku, duga 266 km. Izvire u ist. dijelu središnje Slovačke, u sjeveroist. Mađarskoj utječe u r. Sajó (pritok Tise).
Hernández, Felisberto, urug. književnik (Montevideo, 20. X. 1902 – Montevideo, 13. I. 1964). Istaknuo se kao pisac kratkih priča koji nerijetko svoje junake dovodi u neobične i fantastične situacije. Važ. zbirke: Odlutali konj; Svijeće… Nastavi čitati →
Hernández, José, arg. književnik (Chacra de Pueyrredón, 10. IX. 1834 – Buenos Aires, 21. X. 1886). Prvenstveno poznat kao pisac epa Martin Fierro (1872–79) u 46 pjevanja (7218 stihova), u kojem je u nar. osmercu… Nastavi čitati →
Hernández, Miguel, španj. pjesnik (Orihuela, 30. X. 1910 – Alicante, 28. III. 1942). U građ. ratu na strani republikanaca, umro u zatvoru 1942. Proslavio se klasično oblikovanim pjesmama u kojima iznosi mnoštvo dojmljivih slika prožetih… Nastavi čitati →
Herne, grad u Nordrhein-Westfalenu, zap. dio središnje Njemačke; 173 500 stan. Luka na ist. kraju kanala Rhein–Herne, koji se ondje spaja s kanalom Dortmund–Ems. Grad se smjestio u Ruhrskoj industr. oblasti. Kem., tekst., elektron. ind.; proizvodnja čelika i strojeva.… Nastavi čitati →
hernija (lat.) ili kila, prolaps organa ili dijela organa kroz proširene prir. otvore ili stečene defekte anatomskih struktura. H. može biti prirođena ili stečena, prava ili lažna, reponibilna ili ireponibilna te ukliještena. Najčešća je h. prolaps dijela utrobnih organa… Nastavi čitati →
Herod Agripa I., judejski kralj (?, ←10 – ?, 44). Antipatrov sin, unuk Heroda Velikog. Odgojen u Rimu, prijateljevao s budućim carevima Kaligulom i Klaudijem. God. 37. Kaligula mu je dodijelio kralj. naslov i povjerio na upravu područje Cezareje… Nastavi čitati →
Herod Agripa II., palestinski tetrarh (27 – o. 93). Sin Heroda Agripe I., posljednji vladar iz ogranka Herodejaca. God. 50. kralj Halkide u juž. Libanonu; 53. taj naslov mijenja za vladavine nad područjem oko Cezareje Filipove. Zalagao se za… Nastavi čitati →
Herod Antipa, palestinski tetrarh (←21 – Lugdunum Convenarum, 39). Drugi sin Heroda Velikog, suprug Herodijade. Poslije očeve smrti (←4) tetrarh Galileje i Pereje. Prijatelj rim. cara Tiberija, osnovao grad Tiberias. Dao pogubiti Ivana Krstitelja. Sukobljavao se s Herodom Agripom… Nastavi čitati →
Herod Arhelaj, palestinski tetrarh (Judeja, ←22 – Galija, o. 18). Sin i gl. nasljednik Heroda Velikog. Nakon očeve smrti (←4) zatražio od Rima potvrdu kralj. naslova i vlast nad Judejom, Idumejom i Samarijom. Iako mu je potvrđena vlast nad… Nastavi čitati →
Herod Atički (grč. Hērōdes Attikós; lat. Tiberius Claudius Atticus Herodes), grč. govornik i filozof (Maraton, o. 101 – Atena, 177). U Rimu od 140, učitelj rim. careva Marka Aurelija i Lucija Vera. Nasljedstvom od oca dao sagraditi više… Nastavi čitati →