Herschel, Frederick William (Friedrich Wilhelm), britanski astronom njemačkoga podrijetla (Hannover, 15. XI. 1738 – Slough, kraj Windsora, 25. VIII. 1822). Otac → Johna i brat → Caroline Lucretie. Od 1757. živio u… Nastavi čitati →
Herschel, John, engleski matematičar, astronom i fotograf (Slough, 7. III. 1792 – Collingwood, 11. V. 1871). Sin → Fredericka Williama. Nakon očeve smrti nastavio njegov rad na istraživanju zvijezda i maglica. Izvodio motrenja… Nastavi čitati →
Hersey, John, američki novinar i književnik (Tientsin/Tianjin, Kina, 17. VI. 1914 – Key West, Florida, 24. III. 1993). Studirao na Yaleu i u Cambridgeu (Massachusetts). Ratni dopisnik iz Europe i Azije. Poznat po romanima na… Nastavi čitati →
Hershey, Alfred Day, američki bakteriolog i genetičar (Owosso, Michigan, 4. XII. 1908 – Syosset, New York, 22. V. 1997). Direktor Odjela za genetiku Instituta Carnegie u Washingtonu (1962–74). S M. Delbruckom i S. Luriom podijelio… Nastavi čitati →
Hershko, Avram (pravim imenom i prezimenom Ferenc Herskó), izraelski biokemičar (Karcag, Mađarska, 31. XII. 1937). Emigrirao u Izrael (1950), doktorirao medicinu u Jeruzalemu (1969). Profesor Instituta za tehnologiju u Haifi. U centru za rak Fox Chase u Philadelphiji s… Nastavi čitati →
Hersilija, u rim. mitologiji, jedna od Sabinjanki koju su, među ostalima, oteli Rimljani u poznatoj otmici Sabinjanki, premda je bila udana. Po jednoj verziji bila je žena Hostilija, djeda kasnijega kralja Tulla Hostilija, a po drugoj verziji žena Romula,… Nastavi čitati →
Herskovits, Melville Jean, amer. sociolog i antropolog (Bellefontaine, Ohio, 5. IX. 1895 – Evanston, 25. II. 1963). Doktorirao filozofiju 1923. na Columbiji. Prof. na sveučilištima Columbiji i Howard 1923–27. te Northwestern 1927–63. Prvi sustavno istraživao… Nastavi čitati →
Herson (također Kherson), grad i adm. središte istoimene oblasti u juž. Ukrajini; 304 000 st. Luka na desnoj obali Dnjepra, 25 km od njegova utoka u Crno more. Ind. strojeva (os. poljoprivrednih), građev. materijala, tekstila i prehr. proizvoda Brodogradilište; rafinerija… Nastavi čitati →
Herson, oblast u juž. Ukrajini; 28 461 km2, 1,1 mil. st. Najrjeđe naseljena oblast u Ukrajini. Pruža se duž obala Crnoga i Azovskoga mora, jezera Sivaš i donjeg toka r. Dnjepar. Gl. grad Herson (350 000 st.).… Nastavi čitati →
Hersonez, ant. naziv za više poluotoka, npr. H. Trački (Galipolje) i H. Taurijski (Krim); također, naziv gradova na njima.
Hersonez Kimbrijski, ant. naziv za poluotok na S Germanije; danas područje danskog poluotoka Jyllanda, te njem. sav. države Schleswig-Holstein.
Hersonez Taurički ili Hersonez Skitski, ant. ime za poluotok Krim. Od ←VI. st. mjesto osnivanja grč. naseobina (Herakleja, Pantikapej i dr.), na jugozap. obali osnovana u ←VI. st. istoimena trg. faktorija Hersonez Taurički (jonski), pa Heraklejski (dorski). Grad je… Nastavi čitati →
Hersonez Trački, ant. ime za poluotok Gelibolu (Galipolje, Turska). U ←VII. st. koloniziraju ga Jonjani i Eoljani. Od druge pol. ←VI. st. jača utjecaj Atene; poč. ←V. st. važno je uporište Perzijanaca u ratu protiv Grka. Poslije ponovno pod… Nastavi čitati →
Herstal (franc. Héristal), grad u provinciji Liège, ist. Belgija; 36 600 st. Leži na Albertovu kanalu (Liège–Maastricht) i r. Meuse. Danas važno industr. predgrađe Liègea. Ind. oružja (vodeća u Belgiji), metalurgija, elektron. (računala) ind., tvornica motocikala, motora za zrakoplove. Rodno… Nastavi čitati →
Herstmonceux (također Hurstmonceux), grad u grofoviji East Sussex, juž. Engleska, 14 km si od Eastbournea; 2246 st. U dvorcu Herstmonceux (1444) bila je kralj. zvjezdarnica Greenwich od 1948–90. (danas na Sveučilištu u Cambridgeu). Crkva Svih Svetih iz XII. st.
Hertford, adm. središte grofovije Hertfordshire i trgovište u jugoist. Engleskoj, 35 km s od Londona; 21 800 st. Leži na r. Lea. Tiskarska ind., proizvodnja piva, četki i kistova. Ostaci dvorca s normanskim tornjem. Mjesto prvog crkv. sabora koji… Nastavi čitati →
Hertfordshire, grofovija u jugoist. Engleskoj; 1 634 km2, 1 050 800 st. Gl. grad Hertford. Obuhvaća dio Londonske zavale s krednim brežuljcima (Chiltern Hills) na SZ. Važnije r.: Lea na I, Colne na Z. Juž. rubno područje… Nastavi čitati →
Hertwig, Oscar, njemački zoolog i anatom (Friedberg, Hessen, 21. IV. 1849 – Berlin, 25. X. 1922). Sveučilišni profesor u Jeni i Berlinu. Prvi opisao oplodnju životinjskog jajeta, diobu stanica, redukciju kromosoma, ulogu stanične jezgre.
Hertwig, Richard, njem. biolog (Friedberg, 23. IX. 1850 – München, 3. X. 1937). Oscarov brat. Zaslužan za razvoj teorije o zametnim listićima odn. da su sva tkiva i organi nastali od triju osnovnih zametnih listića.… Nastavi čitati →
Hertz, Gustav, njemački fizičar (Hamburg, 22. VII. 1887 – Berlin, 30. X. 1975). Sveučilišni profesor u Berlinu (od 1928), direktor laboratorija u Siemensu (1935–45), nakon rata radio na atomskim istraživanjima u SSSR-u (1945–54), a od… Nastavi čitati →
