Proleksis enciklopedija
online

Abecedar:

Aleksandar IV.

Struka ,
Aleksandar IV. (pravo ime Rinaldo dei conti di Segni), papa od 1254. do 1261. (Anagni, ? – Viterbo, 25. V. 1261). Neuspjelo vodio borbu protiv careva Hohenstaufovaca, zbog čega je uglavnom živio u Viterbu, gdje je i umro.… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar iz Afrodizije

Struka ,
Aleksandar iz Afrodizije (zvan Egzeget), grčki filozof, djelovao u Ateni oko 200. Jedan od najpoznatijih komentatora Aristotelovih spisa iz peripatetičke škole rimskog carskog doba. Sačuvalo se više njegovih komentara Aristotelovih djela (Metafizika; Meteorologija; Prva i Druga… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar iz Etolije

Struka ,
Aleksandar iz Etolije, grčki pjesnik (←IV. i ←III. stoljeće). Najpoznatiji pjesnik iz grupe Aleksandrijska plejada. Pisao tragedije, elegije i epigrame.
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar iz Trala

Struka ,
Aleksandar iz Trala, bizantski liječnik (Tral u Lidiji, danas Aydın, Turska, oko 525 – Rim, oko 605). Djelovao uglavnom u Rimu, gdje je na grčkom jeziku napisao djelo o patologiji i terapiji unutarnjih bolesti (Biblia iatrika dyokaideka). To… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar Jagelović

Struka ,

Aleksandar Jagelović, poljski kralj (Krakov, 14. VIII. 1461 – Vilno/Vilnius, 19. VIII. 1506). Veliki litavski knez (1492), poljski kralj od 1501. U vrijeme njegova vladanja, Radomskom konstitucijom (1505) utvrđena je prevlast plemstva u Poljskoj.
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar Jaroslavič Nevski

Struka ,
Aleksandar Jaroslavič Nevski, ruski veliki knez (Vladimir, oko 1220 – Gorodec, 14. XI. 1263). Veliki knez novgorodski (od 1236) i vladimirski (od 1252). Uspješan vojskovođa: porazio Šveđane na rijeci Nevi 1240. (odatle pridjevak Nevski), porazio postrojbe teutonskoga… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar Obrenović

Struka ,
Aleksandar Obrenović, kralj Srbije (Beograd, 14. VIII. 1876 – Beograd, 29. V. 1903). Sin kralja Milana II. Još maloljetan, 1893. uz pomoć vojske izvršio državni udar, zbacio namjesništvo, promijenio vladu i zavladao autokratski. Njegovo doba… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. lipnja 2014.

Aleksandar Polihistor, Kornelije

Struka ,
Aleksandar Polihistor, Kornelije, grčki učenjak (Milet, ←I. stoljeće – Laurentum, kraj Rima, ←35). Gramatičar u pergamskoj školi; autor mnogobrojnih povijesno-geografskih kompilacija sačuvanih u fragmentima; Stefan iz Bizantija preuzeo je mnogo njegovih zapisa u svoj leksikon. Sastavio komentare uz… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar Sever

Struka ,
Aleksandar Sever (latinski: Marcus Aurelius Severus Alexander), rimski car (Arca Caesarea, Sirija, 1. X. 208 – Mogontiacum, danas Mainz, 19. ili 22. III. 235). Proglašen carem 222. Isprva umjesto njega vlada vijeće na čelu s Ulpijanom,… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar V.

Struka ,
Aleksandar V. (pravo ime Petros Philargis ili Petar Kandijski), protupapa od 1409. do 1410. (Kreta, oko 1340 – Bologna, 4. V. 1410). Izabran u vrijeme tzv. “zapadnog raskola” na saboru u Pisi, na kojemu je skupina kardinala željela… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar VI.

Struka ,
Aleksandar VI. Aleksandar VI. (pravim imenom i prezimenom Roderic Llançol i de Borja /katalonski/, Rodrigo de Borja /kastiljski/, Rodrigo Borgia /talijanizirano/), papa od 1492. do 1503. (Xátiva/Jàtiva, 1. I. 1431 – Rim, 18. VIII. 1503). Rodom… Nastavi čitati →
Ažurirano: 26. kolovoza 2014.

Aleksandar VII.

Struka ,
Aleksandar VII. (pravo ime Fabio Chigi), papa od 1655. do 1667. (Siena, 12. II. 1599 – Rim, 22. V. 1667). Nije imao uspjeha u borbi protiv francuske politike kardinala Mazzarina i Luja XIV., ali je potvrdio… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandar VIII.

Struka ,
Aleksandar VIII. (pravim imenom i prezimenom Pietro Vito Ottoboni), papa od 1689. do 1691. (Venecija, 22. IV. 1610 – Rim, 1. II. 1691). Sklon francuskom kralju Luju XIV. pa je i zaključio dugogodišnji spor između Francuske… Nastavi čitati →
Ažurirano: 22. travnja 2015.

Aleksandreta

Struka
Aleksandreta, prijašnje ime za tursku luku i grad İskenderun te tamošnji sandžak. Nakon turskog poraza Aleksandreta postaje (zajedno sa Sirijom i Libanonom) francusko mandatno područje. Spor oko pripadnosti Aleksandrete riješilo je Društvo naroda 1937. izdvajanjem sandžaka Aleksandrete u zasebnu… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandrida

Struka ,
Aleksandrida, naziv popularnoga srednjovjekovnog romana koji opisuje život i djelo Aleksandra III. Velikog; poznato preko 70 preradbi na 30-ak jezika, u prozi i stihovima. Prvi su se tekstovi pojavili u ←II. stoljeću, najstarije sačuvane redakcije potječu iz III. stoljeća;… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. rujna 2013.

Aleksandrija

Struka
Aleksandrija (Al-Iskandarîyah), grad i luka u Egiptu, na zapadnom rubu delte Nila; 3 170 000 stanovnika. Najveća luka i drugi po veličini grad u Egiptu, glavni grad istoimenog namjesništva. Smještena na prudu što odvaja Sredozemno more i jezero Mariyut… Nastavi čitati →
Ažurirano: 15. ožujka 2013.

Aleksandrijska knjižnica

Struka
Aleksandrijska knjižnica, najveća knjižnica Staroga svijeta; sagradio ju je u ←III. stoljeću Ptolemej I. Soter po savjetu Demetrija Faleronskog, a znatno proširio njegov sin Ptolemej II. Filadelf usmjerivši se na sakupljanje svih knjiga napisanih na grčkome kao i… Nastavi čitati →
Ažurirano: 15. ožujka 2013.

aleksandrijski stil

Struka

aleksandrijski stil, smjer u helenističkoj umjetnosti (I. st. pr. Kr. – IV. st.), vezan uz nove helenističke gradove Bliskoga istoka, osobito uz Aleksandriju. Istok je u helenističku umjetnost unio karakterističnu slikovitost i bogat kolorizam te za grčku umjetnost do… Nastavi čitati →

Ažurirano: 29. kolovoza 2017.

aleksandrijsko doba

Struka
aleksandrijsko doba, kulturno-povijesni pojam, sinonim za → helenizam.
Ažurirano: 15. ožujka 2013.

aleksandrinac

Struka
aleksandrinac, rimovani stih od šest jampskih stopa s dijerezom na sredini; naziv prema tako ispjevanom francuskom Romanu o Aleksandru (1180); preuzet od pjesnika → Plejade (XVI. stoljeće), postao klasični stih francuske književnosti. Nalazimo ga i u hrvatskoj renesansnoj književnosti.
Ažurirano: 15. ožujka 2013.