BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Murray, Joseph Edward, amer. kirurg (Milford, 1. IV. 1919). Bavio se plastičnom kirurgijom i transplantacijskom medicinom. God. 1954. izveo prvu uspješnu transplantaciju bubrega. God. 1990. podijelio s E. D. Thomasom Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.
musanga (Musanga cecropoides), stablo iz por. dudova (Moraceae), vis. do 30 m. Rašireno u sred. Africi. Krošnja ima oblik kišobrana, kora je tanka, blijedosiva, glatka. Mekano i lagano drvo rabi se za izradu čamaca, kutija, kao zamjena za pluto.
muskulatura (prema lat.), mišićje, skup svih mišića tijela ili nekog dijela tijela ili organa.
mustang (engl. iz španj.), poludivlji konj sjevernoamer. prerija.
mušice, zajednički naziv za više vrsta sitnih kukaca dvokrilaca (Diptera). Najpoznatije su rosnice (Drosophilidae), koje u velikoj množini žive svuda gdje previre voće, vino, pivo, ocat. Od njih je vinska m. (Drosophila melanogaster) najznačajnija pokusna životinja u… Nastavi čitati →
muškat (lat. preko franc.), por. vinove loze i grožđa naglašeno slatkaste cvjetne arome. Najviše se uzgaja u Italiji, Francuskoj, Portugalu, Grčkoj, Španjolskoj, Australiji, Mađarskoj. Osim za vino, m. se koristi i u proizvodnji vinjaka (pisco u Peruu, metaxa u Grčkoj).
muškatni bik → mošusno govedo
muškatnjak ili muškatni orah (Myristica fragrans), trop. zimzeleno drvo iz por. Myristicaceae, vis. o. 10 m. Potječe s Molučkih otoka. Plodovi dugi 3–6 cm sadrže jednu veliku sjemenku obavijenu ovojem. Sama sjemenka rabi se kao mirodija. Iz oljuštenih… Nastavi čitati →
mušmula (tur.) (Mespilus germanica), nešpula, manje listopadno drvo ili grm iz por. ruža (Rosaceae). Stablo vis. do 6 m, ispucane kore, uskih listova, bijelih cvjetova. Plod je jabučasta tamnosmeđa boba s dijelovima čaške na vrhu, duga 2–3 cm.… Nastavi čitati →
mutacije (lat.), kvalitativne ili kvantitativne promjene nasljednog materijala koje imaju za posljedicu mijenjanje strukturalnih i funkcionalnih svojstava biljnog ili životinjskog organizma. M. dovode do poremećaja razvitka i promijenjene funkcije organizma. Mogu nastati spontano ili ih izazivaju razni čimbenici (mutageni),… Nastavi čitati →
mutageneza (lat.; grč.), proces nastanka mutacija. Spontana m. posljedica je pogreške u fiziol. procesima (u replikaciji DNK). Inducirana m. potaknuta je vanj. kem. i fiz. čimbenicima.
mutageni ili mutagene tvari, tvari koje uzrokuju mutaciju. Djeluju na gene izazivajući nasljedne poremećaje. Mogu oštetiti kromosome ili promijeniti DNK. Neki m. izazivaju rak.
mutant (lat.), stanica ili organizam koji je zahvaćen mutacijom, dakle s promijenjenom genetskom strukturom. pren Knjiž. ili film. lik koji se razlikuje od ostalih baš po nekim svojim promijenjenim osobinama.
mutiranje (lat. preko njem.), pomicanje govornoga glasa prema nižem tonalnom području. Promjene u obliku grkljana i glasiljki, koje nastaju u pubertetu, spuštaju glas za jednu oktavu u dječaka i za jednu tercu u djevojčica.
mutizam (iz lat.), stanje šutnje, iako govorni organi nisu oštećeni. Najčešće u sklopu psih. poremećaja u djece ili u odraslih u sindromu depresije. Postoji i akinetički m. uzrokovan tumorom ili oštećenjem pojedinih dijelova mozga.
muton, najmanji dio gena podložan mutaciji, a to je pojedinačni par nukleotida, dijelova molekule nukleinskih kiselina. Naziv uveo Seymour Benzer 1957.
muzgavac ili mrkač (Eledone moschata), osmokraki glavonožac (Octopoda). Okrugla je tijela, dug do 40 cm, s jednim nizom prianjaljki. Svijetlosmeđe boje koju može mijenjati, i s crnim mrljama. Grabežljivac. Živi u Jadranskome i Sredozemnome moru, brzo se kreće… Nastavi čitati →
naboruša, američka ili oposum (Didelphis virginiana), tobolčar iz por. amer. štakoraša (Didelphidae). Duga o. 45 cm, ima ljuskav rep dug o. 40 cm, teška 2–5,5 kg. Dlaka joj je siva, smeđa ili crvenkasta, rijetko bijela. Hrani se malim… Nastavi čitati →
