BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
proteaze (proteinaze), proteolitički enzimi, enzimi koji kidaju peptidne veze u bjelančevinama (proteinima). Nalaze se u svim organizmima, a sudjeluju u brojnim fiziološkim reakcijama, od jednostavne razgradnje hrane do složenih kaskadnih reakcija kao što je zgrušavanje krvi.
proteidi, složene bjelančevine.
proteini (grč.) → bjelančevine
proteinurija (grč.), nalaz bjelančevina u mokraći kao posljedica oštećenja bubrega ili znak neke bolesti.
proteoliza (grč.), razgradnja peptidnih veza u bjelančevinama (proteinima) s pomoću proteaza ili intramolekularnom digestijom na manje polipeptide.
protetika (grč.), područje medicine ili stomatologije koje se bavi umjetnim nadomještanjem oštećenih ili izgubljenih organa ili njihovih dijelova. P. je područje u kojem usko surađuju med. i tehn. struka.
proteza (grč.), pomagalo izrađeno od umjetnih materijala (porculan, metal, drvo, plastika) koje zamjenjuje oštećen ili izgubljen organ ili dio ljudskog tijela. P. može biti funkcionalna ili kozmetička (zubi, srčani zalisci, oko, ekstremitet, krvna žila, zglob).
protonska crpka (H+/K+ adenozinfosfataza), enzim u obložnim (parijetalnim) stanicama želuca odgovoran za proizvodnju želučane (solne) kiseline zamjenjujući kalijev ion vodikovim ionom. Inhibitor protonske crpke kao što je omeprazol smanjuje sekreciju želučane kiseline i rabi se u liječenju gastritisa, ulkusne bolesti… Nastavi čitati →
protoplazma (grč.), cjelokupni sadržaj biljne ili životinjske stanice, sastavljen od nukleinskih kiselina, bjelančevina, masti, šećera i anorg. soli.
protostomi (Protostomia), prvouste, skupina životinja kojima se usta razvijaju na mjestu prausta ili blastopora gastrule. Dioba jaja je spiralna, a determiniranost potpuna. U njih ubrajamo plošnjake, kolutićavce, člankonošce, mekušce, te neke manje skupine.
protozoa (grč.) → praživotinje
protutijelo, antitijelo, → imunoglobulin sa specifičnim slijedom aminokiselina o kojem ovisi interakcija protutijela s → antigenom koji je izazvao sintezu toga protutijela ili s njemu bliskim antigenom. Protutijela su građena od jedne ili više monomernih jedinica koje se sastoje… Nastavi čitati →
provitamin, tvar unesena hranom u organizam, koja se može biokem. procesima pretvoriti u → vitamin. Npr. karoten se u ljudskom tijelu pretvara u vitamin A, ili ergosterol u vitamin D.
provokacija (lat.) 1. U pravu, pozivanje na viši sud; u rim. pravu, pravo rim. građanina osuđenog za kazneno djelo da se pozove na rim. narod ili na imperatora. 2. U policijskoj službi, nastojanje da se od osumnjičenika izvuku željene izjave… Nastavi čitati →
prpolj (Arion), slinavac, rod kopnenih puževa plućnjaka (Pulmonata) koji nemaju kućice. Boja im je promjenjiva ovisno o staništu. Proždrljivi su i mogu nanijeti veliku štetu biljkama. Žive na vlažnim mjestima. U hrv. je šumama čest šumski p. (A. empiricorum).
prsni koš, grudni koš, toraks, dio tijela između vrata i ošita, okružen koštanim tvorbama (prsna kralježnica, rebra i prsna kost). Središnji dio p. k. (sredoprsje) ispunjava osrčje sa srcem i velikim krvnim žilama, a postranično se nalaze plućna krila… Nastavi čitati →
prst, krajnji dio ruke ili noge. U raznih životinjskih vrsta broj i oblik je različit. Čovjek na svakom udu ima po pet prstiju. U rijetkoj anatomskoj varijaciji može ih biti i više (polidaktilija). Prsti ruke imenuju se kao: palac,… Nastavi čitati →
prstac (Lithodomus lithophagus), školjkaš iz por. dagnja, živi zariven u morskim stijenama u kojima buši duboke hodnike. Sličan datulji, naraste do 8 cm. Veoma ukusan i gastronomski tražen, zbog golema izlova koji prati i razbijanje morskih stijena, lov je strogo zabranjen.
prstenaši (Amphisbaenidae), por. gmazova ljuskaša (Squamata) iz podreda rovaša (Scincomorpha) prilagođenih na život pod zemljom. Rasprostranjeni su u trop. i suptrop. krajevima. Žive u tunelima koje sami iskopaju u tlu i iz kojih izlaze samo za poplave. Ljuske im… Nastavi čitati →
