BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
babinja groznica, puerperalna sepsa, generalizirana teška infekcija babinjače. Javlja se 3–4 dana nakon porođaja, ako dođe do infekcije porođajnoga kanala i posljedičnog prodora bakterija u krvotok. Očituje se visokom temperaturom, ubrzanim bilom, bljedoćom. Liječenje se sastoji u primjeni visokih… Nastavi čitati →
babinje (puerperij), razdoblje žene do 40. dana nakon porođaja, u kojem nestaju gotovo sve promjene nastale tijekom trudnoće.
babinje mlijeko ili kolostrum, prvi sekret mliječnih žlijezda 3–5 dana nakon porođaja, kad počinje lučenje pravoga majčinog mlijeka. Gusta žućkasta tekućina, visoke kalorijske i proteinske vrijednosti; sadrži dvaput više bjelančevina i četiri puta više minerala od kravljeg mlijeka, a napose mnogo protutijela.
babure (Oriscoideae), podred malih rakova jednakonožaca (Isopoda). S leđne i trbušne strane su splošteni, imaju 7 pari jednakih nogu. Neke vrste žive na kopnu, na vlažnim mjestima (obična babura), neke u moru ili pak u slatkim vodama (vodenbuba… Nastavi čitati →
babuška 1. Carassius auratus gibelio, vrsta slatkovodne ribe iz roda karasa (Carassius), naraste do 35 cm. Rasprostranjena u čitavoj Europi do 60° s. g. š., živi u sporim, plitkim tekućicama, velikim jezerima, riječnim ušćima. Odozgo je maslinastozelene… Nastavi čitati →
bacili (latinski: bacillum štapić) 1. Opći naziv za sve bakterije poput ravnih štapića. 2. Rod gram-pozitivnih aerobnih bakterija (Bacillus) iz porodice Bacillaceae.
bačvaš (Tonna galea), morski puž loptaste, spiralne kućice dužine do 30 cm, bez poklopca; posljednji je zavoj jako napuhnut. Živi u Indo-Pacifiku, istočnom Atlantiku, u Sredozemnom moru, pa i u nas; grabežljivac, s pomoću kiselkaste izlučevine slinskih žlijezda… Nastavi čitati →
badelj (Cobitis), rod slatkovodnih riba iz porodice piškora ili čikora (Cobitidae). Dužine 8–10 cm, tijelo je blijedožuto, ispod bočne pruge ima 10–20 uzdužnih, velikih tamnih pjega. Ispod očiju ima bodlju, posjeduje 6 kratkih brkova. Rasprostranjen u gotovo… Nastavi čitati →
badeljka (Tyrimnus leucographus), badelj, bodljikava primorska biljka iz porodice glavočika (Compositae). Donji dio stabljike i listovi su trnoviti i paučinasto dlakavi; grimizni, rjeđe bijeli, cjevasti cvjetovi skupljeni su u cvjetne glavice. Imenom badeljka ili badelj označuju se i… Nastavi čitati →
badem (Prunus amygdalus), bajam, mendula, voćka iz porodice ruža (Rosaceae). Doseže visinu od 8–10 m, šiljastih je i blago nazubljenih listova, cvjetovi bijeli ili ružičasti. Plod je koštunica: u tvrdoj koštici nalazi se velika i vrlo uljevita… Nastavi čitati →
Baer, Karl Ernst von, njemački liječnik i prirodoslovac (Piep/Piibe, Estonija, 28. II. 1792 – Dorpat /danas Tartu/, Estonija, 28. XI. 1876). Sveučilišni profesor i ravnatelj botaničkog vrta u Königsbergu (danas Kaliningrad, Ruska Federacija), profesor komparativne… Nastavi čitati →
bagarka (Purpura), rod malenih morskih puževa iz reda češljoškržnjaka (Monotocardia). Živi na čvrstu dnu blizu obale zapadnog Atlantika, Sjevernog i Sredozemnog mora, pa tako i u nas. Čvrsta, jajasta, spiralna kućica često ima crne ili žute pruge,… Nastavi čitati →
bagasoza (španjolski), vrsta pneumokonioze, alergijski alveolitis koji se javlja kao profesionalna bolest radnika pri preradi šećerne trske zbog udisanja pljesnive bagase (ostataka šećerne trske iz kojih je iscijeđen sok). Akutna slika podsjeća na pneumoniju, a kod kronične se razvije plućna… Nastavi čitati →
Baglivi (Armeno), Đuro, hrvatski liječnik (Dubrovnik, 8. IX. 1668 – Rim, 17. VI. 1707). Školovali su ga dubrovački isusovci, godine 1684. posinio ga je Pier Angelo Baglivi, liječnik u gradu Lecceu (Apulija). Medicinu studirao u… Nastavi čitati →
bagrem (Robinia), rod listopadnog drveća i grmlja iz reda mahunarki (Fabaceae ili Leguminosae). Potječe iz jugoistočnih dijelova SAD-a, odakle ga je početkom XVII. stoljeća francuski botaničar Jean Robin (po njemu dobio latinski naziv) prenio u Europu, gdje… Nastavi čitati →
bahornica ili bahorica 1. Vračara, bajalica. 2. Vilenička trava (Circaea), biljni rod iz porodice pupoljki (Oenotheraceae). Trajna zelen, listovi su na osnovi srcoliki ili široko zaobljeni, cvjetići crvenkasti ili bijeli, skupljeni u rahle grozdove; raste u šumama i šikarama.
bakalar (od flamanskog: bakkeljauw), tovar, rod morskih riba iz porodice bakalara (Gadidae). Živi u sjevernim morima i Atlantskom oceanu. Naraste do 150 cm i do 40 kg, odozgo sivosmeđ, s tamnim pjegama, trbuh bijel do bjelosiv.… Nastavi čitati →
baktericidi (grčki: baktería štap; latinski: caedo usmrtiti), sredstva koja uništavaju bakterije i različite mikroorganizme. U baktericide se ubraja većina antibiotika, pesticidi i dezinficijensi.
bakterije (grčki: baktería štap), razred jednostaničnih biljnih mikroorganizama (Schizomycetes), veličine 0,1–15 µm. → Prokarioti su (nemaju stanične jezgre), razmnožavaju se jednostavnom diobom, cijepanjem. U nepovoljnim uvjetima stvaraju otporne oblike, spore. Rasprostranjene su po čitavoj Zemlji, →… Nastavi čitati →
bakterijemija (grčki: baktería štap, haima krv), nazočnost bakterija u krvi, dospjelih s ulaznog mjesta ili iz nekoga upalnog žarišta. Dokazuje se hemokulturom. Prolazna bakterijemija ne mora izazivati većih simptoma, no može rezultirati teškom kliničkom slikom, sepsom.
