BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

skrofuloderma

skrofuloderma (lat.), infekcija mikobakterijom tuberkuloze u djece ili adolescenata koja se očituje izravnim širenjem procesa iz potkožnoga limfnog čvora ili kosti (najčešće na vratu) na kožu. Liječi se antituberkuloticima. Nakon izlječenja zaostaju ružni, nepravilni ožiljci.

skrofuloza

skrofuloza (lat.), kronična bakterijska upala kože, usne i nosne sluznice koja prati tuberkulozu pluća. Otok gornje usne (nalik na svinjsku usnu) te otok limfnih čvorova vrata javlja se u zapuštenim slučajevima tuberkuloze u djece. Danas je s. samo od pov. značenja.

skrotum → mošnja

skrotum (lat.) → mošnja

skuša

skuša (Scomber scomber), škombar, golac, vrnut, riba koštunjača iz porodice skuša (Scombridae). Rasprostranjena u Atlantskom oceanu, Sredozemnome i Crnome moru. Grabežljivac, dug do 60 cm, težak do 3,5 kg. Na leđima je modre do tamnozelenkaste boje s 30-ak… Nastavi čitati

slabokrvnost → anemija

slabokrvnost anemija

slaboumnost → oligofrenija

slaboumnostoligofrenija

slabovidnost → ambliopija

slabovidnost ambliopija

slačica → gorušica

slačicagorušica

sladić

sladić (Glycyrrhiza), slatki korijen, biljni rod trajnih zeleni i polugrmova iz porodice mahunarki; rasprostranjen na sjevernoj polutki s 15 vrsta. Podanak sadrži slatki glikozid glicirizin pa se kao droga Radix Glycyrrhizae upotrebljava u ljekarništvu.

sladorača → sirup

sladoračasirup

slak

slak (Convolvulus), biljni rod penjačica, zeleni, polugrmova i grmova iz por. slakova (Convolvulaceae). Raznobojni cvjetovi stoje pojedinačno ili u pazušcima cvatova. Plod je tobolac. Rod obuhvaća o. 200 vrsta rasprostranjenih u umjerenom pojasu, tropima i suptropima. U Hrvatskoj… Nastavi čitati

slakovi

slakovi (Convolvulaceae), por. povijuša, zeleni, grmova i polugrmova rasprostranjenih na cijeloj Zemlji. Obuhvaća o. 40 rodova s o. 1000 vrsta. Cvjetovi su dvospolni, aktinomorfni sa sulatičnim cvjetovima i sraslim lapovima čaške. Plod je tobolac, kalavac, boba ili suhi nepucavac.

slama

slama, osušene stabljike i listovi žitarica i mahunarki koji ostaju nakon vršidbe. Upotrebljava se kao stočna hrana ili kao građev. materijal (krovovi). Hranjivost i kem. sastav s. ovisi o biljci od koje je dobivena. Uvijek sadrži velik postotak celuloze.

slaninari

slaninari (Dermestidae), kožuškari, kožojedi, por. kukaca kornjaša s 950 vrsta. Tijelo jajasta oblika i tamne boje dugo je 2–12 mm. Odrasli se hrane peludom i nektarom. Ličinke su strvinari, a hrane se i suhim mesom i ribom, vunom, svilom… Nastavi čitati

slanišni škrgonožac

slanišni škrgonožac (Artemia salina), rak škrgonožac iz skupine nižih rakova (Entomostraca). Živi u slanim vodama i močvarama koje su odvojene od mora, ali nikad u moru. Kozmopolit, rasprostranjen na cijelom svijetu, osim na Arktiku i Antarktici. Čest u… Nastavi čitati

slanutak

slanutak (Cicer arietinum), također slanić, čič; jednogodišnja ili dvogodišnja mahunarka koja raste u južnoj Europi i istočnoj Indiji. Tvrde, kuglaste sjemenke upotrebljavaju se za varivo ili kao kavin nadomjestak.

slatki korijen → sladić

slatki korijensladić

slatki krumpir → batata

slatki krumpirbatata

slatkovodna fauna

slatkovodna fauna, skupni naziv za sve životinje koje nastanjuju kopnene vode, tekućice i stajaćice. Slatke ili kopnene vode u odnosu na more bogatije su kisikom, siromašnije solima, a kolebanja temp. i kem. sastava veća su i brža nego u… Nastavi čitati

slavuj, mali

slavuj, mali (Luscinia megarhynchos), ptica pjevica iz por. drozdova (Turidae). Dug 16,5 cm. Zadržava se po šumama uz vodu. Poznat je po pjevu koji se može čuti i noću. Nađen je u Europi, sjev. Africi i Aziji. U… Nastavi čitati