BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

čuvarškoljke

čuvarškoljke (Pinnotheres), čuvarkuće, rod kratkorepih rakova iz reda deseteronožaca (Decapoda). Loptasta su oblika, veličine 4,5 do 12 mm, žućkasto-bjelkasta tijela, zakržljalih očiju, hrane se planktonom. Imaju nježan i mekan glavopršnjak pa se zadržavaju u školjkama: male u kamenici… Nastavi čitati

čvor

čvor 1. Zadebljanje koje nastaje prepletanjem, vezivanjem ili uvrtanjem vrpce, konopca, konca i sl.; prema namjeni i načinu spajanja dvaju konopa razlikujemo: čvorove, kučeve, upletke, uzlove, zapornjake. 2. U pomorstvu, mjera za brzinu koja odgovara broju prevaljenih nautičkih milja u… Nastavi čitati

čvorci

čvorci (Sturnidae), porodica ptica pjevica iz reda vrapčarki (Passeres). Obični čvorci ili čvrljak veličine je kosa, ima crnkasto perje s gustim bijelim točkicama, dug i šiljat kljun, kratak rep. Živi u bjelogoričnim šumama, parkovima i vrtovima.… Nastavi čitati

ćelavost ili alopecija

ćelavost (od turskoga: kel gol) ili alopecija (grčki: alopekia, latinski: alopecia), plješivost, djelomičan ili potpun, prolazan ili trajan gubitak kose, ili dlake u životinja. Nastaje zbog starenja (senilna ćelavost, rijetka u žena) te zbog dugotrajna djelovanja mehaničkih sila… Nastavi čitati

Ćepulić, Vladimir

Ćepulić, Vladimir, hrvatski liječnik (Novi Vinodolski, 23. III. 1891 – Zagreb, 23. III. 1964). Studirao medicinu u Innsbrucku, Berlinu i Beču. Godine 1921. osnovao prvi antituberkulozni dispanzer u kontinentalnoj Hrvatskoj i prvu školu za… Nastavi čitati

ćukovi

ćukovi, ptice iz porodice sova (Strigidae). Sivi ćuk (Athene noctua) živi u čitavoj srednjoj i južnoj Europi te Aziji, dug je oko 22 cm, nema “uški”, mekana tamnosmeđeg perja s bjeložutim pjegama, koje omogućuju gotovo nečujan let. Prilagođen… Nastavi čitati

dabar

dabar (Castor), rod glodavaca iz porodice dabrova (Castoridae), prilagođen životu u vodi. Najveći je glodavac, doseže duljinu do 1 m, tamnosmeđe je boje, široka, plosnata, ljuskava repa, među prstima stražnjih nogu ima plivaće kožice. Živi uz vode, dobro… Nastavi čitati

dagnja

dagnja (Mytilus edulis), mušalj, klapunica, jestivi morski školjkaš iz porodice dagnji (Mytilidae). Duga 6–12 cm, ljuštura je izvana crna, iznutra bijela s plavim rubom. Autohtona je u Baltičkom i Sjevernomu moru, Atlantskom oceanu, pojedinačno u Sredozemnomu moru, drugdje… Nastavi čitati

dakrioadenitis

dakrioadenitis (grčki: dakryon suza, aden žlijezda), upala suzne žlijezde. Akutni se dakrioadenitis iskazuje crvenilom, toplinom, otokom i boli u vanjskom uglu vjeđe. Obično se javlja u djece nakon zaušnjaka i drugih zaraznih bolesti. Liječenje: antibiotici, lokalna primjena vrućih obloga,… Nastavi čitati

dakriocistitis

dakriocistitis (grčki: dakryon suza, kýstis mjehur), upala suzne vrećice. Simptomi su crvenkasta oteklina na unutarnjem uglu vjeđe; na pritisak se istiskuje gnoj kroz suzne kanaliće. Liječenje: antibiotici, lokalna primjena vrućih obloga, po potrebi incizija i drenaža.

dalbergija

dalbergija (Dalbergia), biljni rod iz porodice lepirnjača (Papilionaceae), tropsko drveće ili penjačice s raznobojnim sitnim cvjetovima u sastavljenim cvatovima. Poznato je indijsko ružino drvo i senegalska ili mozambička ebanovina.

Dale, Henry Hallet

Dale, Henry Hallet, engleski fiziolog i farmakolog (London, 9. VI. 1875 – Cambridge, 23. VII. 1968). Direktor Nacionalnog instituta za medicinska istraživanja i sveučilišni profesor u Londonu. Prvi izolirao acetilkolin i histamin u životinjskim tkivima,… Nastavi čitati

dalekovidnost

dalekovidnost, hipermetropija, refrakcijska mana kod koje postoji nerazmjer između lomne jakosti dioptrijskog sustava (slabija snaga loma svjetlosnih zraka) i dužine očne osi (prekratko oko). Slika predmeta pada iza mrežnice zbog čega je nejasna. Da bi hipermetrop mogao dobiti što… Nastavi čitati

dalija

dalija (Dahlia variabilis, prema švedskom botaničaru → Andersu Dahlu, učeniku Carolusa Linnéa), georgina, ukrasna biljna vrsta iz porodice glavočika (Compositae) s preko 10 000 uzgojnih oblika. Potječe iz Meksika, u Europu je unesena u XVII.… Nastavi čitati

dalmatinska prženica

dalmatinska prženica (Knautia dalmatica), zeljasta biljka iz porodice češljugovina (Dipsacaceae), hrvatski endem, raste na kamenjarima u okolici Splita.

dalmatinska zečina

dalmatinska zečina (Centaurea dalmatica), dalmatinski različak, zeljasta biljka iz por. glavočika zvjezdanki (Asteraceae). Hrv. endem, raste u pukotinama okomitih obalnih stijena na kvarnerskim otocima.

dalmatinski crni bor

dalmatinski crni bor (Pinus nigra subsp. dalmatica), drvo s kišobranastom krošnjom iz por. borova (Pinaceae). Hrv. endem, raste na Biokovu, Hvaru (Sv. Nikola), Braču (Vidova gora), Pelješcu; drugdje se uzgaja.

dalmatinski pas (dalmatinac)

dalmatinski pas (dalmatinac), autohtona hrv. pasmina (spominje se još u XIV. st.), poznata u svijetu (u nas ga u autohtonom obliku više nema). Visine je 50–60 cm, dlaka je kratka, gusta, bijela s ovećim okruglim crnim ili smeđim pjegama;… Nastavi čitati

daltonizam

daltonizam (prema → Johnu Daltonu, koji ni sam nije razlikovao boje), diskromatopsija, sljepoća za boje, djelomična ili potpuna nemogućnost raspoznavanja boja. Osobe s normalnim kolornim vidom imaju u mrežnici čunjiće, fotoreceptore s trima vidnim pigmentima: za crvenu, zelenu… Nastavi čitati

darica

darica (Hierochloë), rod trajnica iz porodice trava (Poaceae ili Graminaceae) s visokim vlatima i metličastim cvatovima. Ima jak, životinjama odbojan miris, te se u kućanstvu rabi protiv moljaca.