BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
duodenum (latinski duodeni: po dvanaest), dvanaesnik, dvanaestopalčano crijevo, početni dio tankog crijeva dug oko 30 cm (12 palaca, inča). Smješten je u gornjem desnom dijelu trbušne šupljine, ima oblik potkove u čije je udubljenje uložena glava gušterače. U njega se… Nastavi čitati →
dupin ili delfin → pliskavice
Dupuytrenova kontraktura (prema francuskom kirurgu Guillaumeu Dupuytrenu, 1777 – 1835), poseban oblik bezbolnog skvrčavanja šake zbog palmarne aponeuroze, koja zadeblja i skraćuje se te dovodi do fleksijske kontrakture IV., rjeđe V. i III. prsta. Češća je u muškaraca, uzrok… Nastavi čitati →
dura mater (latinski durus: tvrd, mater: majka), vanjska, tvrda moždana ovojnica, čvrsta vezivna opna koja obavija mozak i kralježničnu moždinu u lubanjskoj šupljini i kralježničnom kanalu.
durina (francuski), zarazna bolest rasplodnih konja i magaraca koja se prenosi spolnim putem. Uzročnik je protozojski parazit tripanosom (Trypanosoma equiperdum) iz porodice Trypanosomidae. Životinje se zaraze pri parenju. Iskazuje se upalom vanjskog spolovila, otokom limfnih žlijezda, paralizom stražnjih nogu.… Nastavi čitati →
Durst, Franjo, hrvatski ginekolog i porodničar (Zagreb, 6. IX. 1875 – Zagreb, 16. IX. 1958). Predstojnik Zemaljskoga rodilišta u Zagrebu, kojega 1921. pretvara u Ginekološku kliniku. Redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta, redoviti član JAZU. Prvi… Nastavi čitati →
duševne bolesti, psihičke, mentalne bolesti, psihoze, opći naziv za niz teških poremećaja osobnosti (za razliku od neuroza). Simptomi su raznoliki: gubitak kontakta s realnošću, bolesne ideje (odnosa, veličine, proganjanja), halucinacije, poremećaji pamćenja i rasuđivanja, ograničena sposobnost shvaćanja, neprikladne čuvstvene… Nastavi čitati →
dušične bakterije, ekološki vrlo važne bakterije, predstavljaju glavni izvor dušične hrane za više biljke. Nitrogene bakterije su heterotrofne bakterije koje vežu elementarni dušik iz zraka. Po načinu života dijele se na nesimbiotske, koje žive slobodno u tlu i asimiliraju… Nastavi čitati →
dušnik, traheja, dišna cijev, duga oko 12, široka oko 2 cm, proteže se od donjega kraja grkljana do dušnica (bronha). Izgrađuje ju 15–20 potkovičastih hrskavica uloženih u vezivno-elastičnu membranu. S unutrašnje je strane prekrivena epitelom.
Duve, Christian de, belgijski citolog i biokemičar engleskog podrijetla (Thames Ditton, Surrey, 2. X. 1917 – Grez-Doiceau, 4. V. 2013). Sveučilišni profesor u Louvainu te istraživač u Rockefellerovu institutu u New Yorku. Otkrio lizosome i peroksisome, zbog… Nastavi čitati →
dvodihalice (Dipnoi), plućašice, amfibijske ribe, osim škrga posjeduju plivaći mjehur prilagođen kao respiracijski organ. Žive u slatkim vodama i močvarama Južne Amerike, tropske Afrike i Australije. Neke od njih se dižu na površinu vode i uzimaju zrak puneći zračni… Nastavi čitati →
dvojenoge (Diplopoda), duplonošci, podrazred stonoga (Myriapoda). Imaju kolutićavo valjkasto tijelo, a na svakom kolutiću dva para nogu, od 13 do daleko iznad 100 pari. Dužine su od 2 mm do 25 cm. Noćne su životinje, hrane se biljnom hranom… Nastavi čitati →
dvojezupci (Lagomorpha), sisavci iz porodice zečeva i zviždara. Treba ih razlikovati od glodavaca; isključivo su biljojedi, iza prednjih glodnjaka imaju i zaglodnjake. U nas su glavni predstavnici običan zec i divlji kunić, dok zviždari nastanjuju srednju Aziju i Sjevernu Ameriku.
dvokrilci (Diptera), red malenih do srednjovelikih kukaca iz skupine novokrilaša. Imaju jedan par krila jer je stražnji par preobražen u mahalice koje im služe za regulaciju leta. Hranu uzimaju sisanjem, lizanjem, bodenjem, sastavljene oči su velike. Rasprostranjeni su po… Nastavi čitati →
dvootvorke (Thaliaceae), razred morskih svitkovaca iz potkoljena plaštenjaka (Tunicata). Prozirne planktonske životinje, duljine 2–15 cm, plivaju na mahove kontrakcijom mišićnih prstenova oko bačvasta tijela ispuštajući mlazove vode. Gotovo čitavu tjelesnu šupljinu zauzima škržno crijevo. Razmnožavaju se izmjenom spolne i bespolne generacije.
dvorepci (Diplura, Entognatha), skupina prainsekata iz podrazreda beskrilnih kukaca (Apterygota). Uske i duguljaste životinje, bez krila i očiju, na kraju zatka imaju dva privjeska u obliku kliješta. Usni je aparat reduciran. Žive u vlažnoj zemlji i pod kamenjem.
dvornici (Polygonaceae), porodica trajnih zeleni iz podrazreda prostolatičnica (Choripetalae). Rastu u s umjerenom pojasu. Stabljike imaju više ili manje izražene bridove, koljenca su jako razvijena, sitni cvjetovi sastavljeni su u cvatovima. Plod je dvouglast ili trouglast oraščić. Sadrži… Nastavi čitati →
dvornik 1. Upravitelj dvora, majordom. 2. Ravnatelj velikaševa imanja. 3. Polygonum, zeljasti biljni rod iz porodice dvornici (Polygonaceae). Ima malo, živo obojeno ocvijeće, plod je trostran oraščić. U nas je najrasprostranjenija vrsta troskot (oputina, ptičja trava), koja se… Nastavi čitati →
