FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Keilin, David, britanski biokemičar poljsko-židovskoga podrijetla (Moskva, 21. III. 1887 – Cambridge, 27. II. 1963). Otkrio citokrome, hemoproteine koji u aerobnim organizmima sudjeluju u respiracijskom lancu, te je postavio novu teoriju staničnoga disanja.
Kekulé, August, njemački kemičar (Darmstadt, 7. IX. 1829 – Bonn, 13. VII. 1896). Potomak češke plemićke obitelji Kekulé iz Stradonica (potkraj života uz prezime dopisao “von Stradonitz”). Profesor u Gentu (od 1858) i Bonnu… Nastavi čitati →
kelati (grč.), heterociklički spojevi s kovinom (ion kovine povezan je s atomima nekovina – kelatna veza). Upotrebljavaju se za omekšavanje vode, taloženje kovina iz otopina i njihovo kvantitativno određivanje (kompleksometrija, kelatometrija), kao gnojivo i dr.
Keldiš, Mstislav Vsevolodovič, sovj. matematičar (Riga, 10. II. 1911 – Moskva, 24. VI. 1978). Predsjednik Akademije znanosti SSSR-a. Bavio se diferencijalnim jednadžbama, teorijom funkcija, funkcionalnom analizom, hidrodinamikom i aerodinamikom.
Kelvin of Largs (pr. ime William Thomson), brit. fizičar (Belfast, 26. VI. 1824 – Netherhall, kraj Largsa, Škotska, 17. XII. 1907). Jedan od najistaknutijih znanstvenika svojega doba. Prof. u Glasgowu (1846–99), predsj. Royal Society (od 1890).… Nastavi čitati →
kemija (grč.), prir. znanost koja izučava sastav tvari, njihova svojstva, promjene koje nastaju u reakcijama jedne vrste tvari s drugom (kem. reakcije) te zakone tih promjena. Razvila se iz alkemijskih nastojanja sr. vijeka (IV–XVI. st.) – da se od neplemenitih… Nastavi čitati →
kemijska analiza, metode i postupci određivanja sastava tvari (kvalitativna analiza) i omjera u kojima su vezani pojedini sastojci tvari (kvantitativna analiza). K. a. služi se raznim fizikalnim analitičkim metodama kao kolorimetrijom, spektroskopijom, polarimetrijom, interferometrijom, kromatografijom i dr.
kemijska nomenklatura, sustav nazivlja za kem. elemente i spojeve pri čemu nazivi izražavaju kem. sastav spojeva. K. n. stvara se dogovorno. Nazivi kiselina potječu od imena elementa koji je njihov sastavni dio (uz vodik i kisik), npr. karbonatna, kloridna,… Nastavi čitati →
kemijska ravnoteža, stanje kem. sustava s jednakim brzinama suprotno usmjerenih kem. reakcija. Ovisi o vrsti i broju molekula u reakciji te o temperaturi. Pretpostavka je za k. r. mogućnost odvijanja reakcija u dva smjera, tj. od polaznih tvari dobivaju… Nastavi čitati →
kemijska statika i kinetika, grane fizikalne kemije koje proučavaju mehanizme kem. reakcija. Kem. statika bavi se kem. ravnotežom ovisno o uvjetima pod kojima se reakcija odvija, a kem. kinetika iznalazi zakone kako se brzina reakcije mijenja (povećava ili smanjuje)… Nastavi čitati →
kemijska termodinamika, dio termodinamike koji proučava ravnotežna stanja i procese u kem. sustavima, tj. toplinske učinke kem. reakcija, kem. afinitete spojeva, aktivnosti kem. tvari i dr.
kemijske formule, prikazivanje kvalitativnog i kvantitativnog sastava molekula s pomoću kem. simbola elemenata i brojeva (indeksa) koji označuju broj atoma elementa. K. f. mogu biti empirijske (izražavaju numerički odnos atoma u molekuli, npr. Fe2O3), racionalne… Nastavi čitati →
kemijske jednadžbe, prikazi kem. reakcija s pomoću kem. simbola i formula, pri čemu su na lijevoj strani k. j. ishodne tvari (reaktanti), a na desnoj produkti reakcije. Prema zakonu održanja tvari, obje strane moraju biti jednake po broju atoma.… Nastavi čitati →
kemijske reakcije, procesi koji dovode do kem. promjena, tj. djelovanjem jednih tvari na druge ili zbog fiz. utjecaja (topline, svjetlosti, el. energije i dr.) dolazi do stvaranja novih tvari s različitim svojstvima od polaznih tvari. Prema vrsti k. r.… Nastavi čitati →
kemijske veze, vezanje atoma u kem. elementima, spojevima, u molekuli i kristalnoj rešetki i dr. Atomi mogu biti vezani na razne načine: ionska veza je vezanje suprotno nabijenih iona, kovalentna je vezanje atoma u molekulu preko zajedničkih parova elektrona,… Nastavi čitati →
kemijski simboli, znakovi za označavanje kem. elemenata i spojeva (formule). Svaki je element označen početnim slovom svojega lat. imena (npr. kisik ili oxygenium – O, željezo ili feyrrum – Fe, itd.). Ako više imena elemenata počinje istim slovom, onda… Nastavi čitati →
kemijski spojevi, tvari sastavljene od istovrsnih molekula (koje su sastavljene od dvaju ili više elemenata). Bitno se razlikuju po fiz. i kem. svojstvima od elemenata od kojih su sastavljeni. Elementi se u spojeve vežu u određenim masenim omjerima i… Nastavi čitati →
kemijsko staklo, vrsta otpornog stakla koje služi za izradu kem. posuđa. Sastoji se od kvarca te oksida aluminija, barija, bora, cinka i dr.
kemikalije, tvari priređene kem.-tehnol. postupcima za upotrebu u kem. laboratorijima i industriji.
kemisorpcija ili kemosorpcija, adsorpcija (adhezija) plinova i tekućina na površinu čvrste tvari nastala zbog kemijskih promjena.
