FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
kozmičko pozadinsko zračenje, slabo elektromagn. zračenje iz svemira. Pretpostavlja se da je to ostatak zračenja nastalog pri oblikovanju svemira. Otkrili su ga 1956. Arno Penzias i Robert Wilson, koji su dobili za to Nobelovu nagradu 1978. K. p. z.… Nastavi čitati →
kozmologija (grčki: kózmos svijet; svemir; red; logos riječ; pojam), filozofsko-znanstveni pristup cjelini svemira (postanak, razvoj, svrha). Uključuje nastojanje fizike, astronomije i matematike da objasni svemir. Razlikuje se od kozmogonije po tome što uključuje i proučavanje procesa u svemiru i njihovih… Nastavi čitati →
kozmonautika (grč., lat.), istoznačnica za → astronautiku u rus. jeziku.
kozmos (grčki: kózmos svijet; svemir; red), svemir, svijet shvaćen kao uređen sustav nasuprot kaosu. U grčkoj mitologiji kozmos nastaje iz prapočetnoga kaosa. U grčkoj filozofiji, kozmos je svijet prožet logosom, skladno uređen kozmičkim umom, što ostaje glavna ideja svih spekulativnih… Nastavi čitati →
Kr, znak za kem. element → kripton.
Kraljević, Hrvoje, hrv. matematičar (Zagreb, 16. III. 1944). Prof. u Zagrebu (od 1983), ured. Matematičkoga glasnika (1990–92). Bavi se teorijom reprezentacija Liejevih grupa. Nagrada “Ruđer Bošković” (1984). Ministar znanosti i tehnologije RH (2000).
Kramers, Hendrik Anthony, niz. fizičar (Rotterdam, 17. XII. 1894 – Oegstgeest, 24. IV. 1952). Blizak suradnik Nielsa Bohra, prof. u Utrechtu (1926–34) i Leidenu (1934–52), predsj. Međunar. unije za čistu i primijenjenu fiziku (1946–50). Proučavao teoriju zračenja… Nastavi čitati →
Krasnojarsk, grad i upr. središte istoimenoga kraja, juž. Sibir, Rusija; 922 500 st. Luka na Jeniseju i želj. čvorište na Transsibirskoj željeznici. Jedno od vodećih kult., trg. i industr. središta Sibira. Brodogradilište. Proizvodnja poljoprivr. i šumarskih strojeva, građev.… Nastavi čitati →
Krebs, Hans Adolf, njemački i britanski biokemičar (Hildesheim, 25. VIII. 1900 – Oxford, 22. XI. 1981). Diplomirao medicinu i radio kao klinički liječnik u Njemačkoj do 1933, kada odlazi u Veliku Britaniju. Profesor u Sheffieldu i Oxfordu.… Nastavi čitati →
Krek, Janez Evangelist, slov. političar (Sv. Gregor, kraj Ribnice, 27. XI. 1865 – Šentjanž, kraj Novog Mesta, 8. X. 1917). Prof. teologije i filozofije u Ljubljani. Pristaša kršć. socijalizma; od 1893. intenzivno djeluje na osnivanju… Nastavi čitati →
krekiranje (od engl.), cijepanje (termičkim putem ili uz pomoć katalizatora) proizvoda destilacije nafte s višim vrelištem u proizvode s nižim vrelištem (npr. plinskog ili loživog ulja u benzin, etan, propan). Proces otkrio Atwood 1859, objasnio ga Mendeljejev i tehnički iskoristio W. H. Burton.
kreozot (njem. iz grč.), uljasta tekućina mirisa katrana, smjesa fenola koja se dobiva pri destilaciji drvenoga katrana. Upotrebljava se u medicini kod kroničnog bronhitisa. K. dobiven destilacijom katrana kamenog ugljena služi za impregnaciju drva, proizvodnju čađe i sredstava za dezinfekciju,… Nastavi čitati →
krezoli, tri izomerna spoja (ortokrezol, metakrezol, parakrezol) iz katrana kamenog i drvenog ugljena. Slični su fenolu. Upotrebljavaju se kao sredstvo za dezinfekciju, zaštitu bilja, antisepsu te kao sirovina za proizvodnju umjetnih smola, plast. masa i dr.
Krfska deklaracija, zajednički akt Jugoslav. odbora i srp. vlade potpisan 20. VII. 1917. u Krfu. Deklaraciju je u ime Jugoslav. odbora potpisao predsj. A. Trumbić, a u ime srp. vlade N. Pašić. K. d. polazi od nac.… Nastavi čitati →
krijesnice, zvijezde padalice, meteori koji ulaze u Zemljinu atmosferu i zbog sudara i trenja zagriju se i svijetle raznim bojama. Dolaze od raznih zviježđa (radijanata) kao rojevi krijesnica (meteorski pljuskovi) i nazivaju se po zviježđima. Pojavljuju se u različita… Nastavi čitati →
krilo 1. Organ za letenje u ptica i kukaca (→ krila). 2. U hidrodinamici i aerodinamici, ploha određenog presjeka na kojoj se zbog gibanja kroz vodu ili zrak stvara sila uzgona okomita na smjer gibanja krila. Sila uzgona ovisi… Nastavi čitati →
Krilov, Nikolaj Mitrofanovič, ruski matematičar (Sankt Peterburg, 29. XI. 1879 – Moskva, 11. V. 1955). Sveučilišni profesor u Sankt Peterburgu (od 1912), član Akademije znanosti SSSR-a (od 1929). Bavio se problemima interpolacije, diferencijalnim jednadžbama, nelinearnim problemima fizike.
kriofizika ili kriogenika (grč.), fizika niskih temperatura, grana fizike koja istražuje pojave, svojstva tvari i učinke na niskim temperaturama blizu apsolutne nule. Niske se temperature postižu likvefakcijom plinova, ali samo do 77,3 K (vrelište dušika). Niže se temperature postižu Joule–Thomsonovim… Nastavi čitati →
krioskopija (grč.), određivanje molekularne mase topljivih tvari mjerenjem sniženja ledišta čistog otapala. Ledište čistog otapala i otopine koja sadržava jedan mol otopljene tvari razlikuju se za točno određen broj stupnjeva. Na temelju sniženja ledišta, dodavanjem otapalu poznate količine tvari lako… Nastavi čitati →
kriostat (grč.), uređaj za održavanje temperatura nižih od 80 K s pomoću ukapljenih plinova (dušik, helij).
