FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
kut, dio ravnine omeđen dvjema zrakama (krakovima) koje imaju zajednički početak (vrh kuta). Ovisno o duljini luka, razlikuju se vrste kutova. Ako je duljina luka jednaka opsegu kružnice, radi se o punom kutu, za duljinu polovice opsega imamo… Nastavi čitati →
kutna brzina, brzina promjene kuta (azimuta) radijus-vektora neke točke koja se kružno giba ω=dφ/dt. K. b. je ista za sve točke rotirajućeg tijela. Mjeri se u stupnjevima, radijanima ili brojem okretaja u jedinici vremena… Nastavi čitati →
kutomjer, naprava za mjerenje kutova.
kvadar (lat.), uspravni paralelopiped omeđen pravokutnicima i jednoznačno određen bridovima a, b i c, te mu je volumen V = a×b×c.
kvadrat (lat.), četvorina, četverokut s jednakim stranicama i svim pravim kutovima. Može mu se i opisati i upisati kružnica sa zajedničkim središtem u sjecištu dijagonala. Određen je duljinom stranice. Opseg k. je 4a, gdje je a duljina stranice kvadrata, a… Nastavi čitati →
kvadratna jednadžba, algebarska jednadžba drugog stupnja općeg oblika ax2+bx+c = 0, gdje su a, b i c realni brojevi i a je različit od nule. K. j. ima dva rješenja koja mogu biti oba realna (kada… Nastavi čitati →
kvadratura (kasnolat.), izračunavanje površine omeđenog dijela ravnine. Površine likova omeđenih pravcima i kružnim lukovima određuju se formulama elementarne geometrije, a onih likova omeđenih krivuljama integralnim računom.
kvadrike (tal.), algebarske plohe 2. reda kao što su valjkaste i stožaste plohe 2. reda, kugle, elipsoidi, paraboloidi, hiperboloidi.
kvadrilijun, broj 1024, tj. 1 i 24 nule ili 1024. U Francuskoj i SAD-u 1015.
kvadriranje, potenciranje s eksponentom 2, dizanje na drugu potenciju, na primjer: n2 = n × n.
kvant (lat.), najmanja moguća i nedjeljiva količina neke veličine. K. energije, najmanja količina energije koja se može emitirati ili apsorbirati. Pojam uveo M. Planck (1900) da bi objasnio zračenje crnog tijela. S tim započinje → kvantna teorija.
kvantiteta (lat.) 1. Kolikoća, svojstvo veličine. 2. U lingvistici i metrici, duljina samoglasnika (rjeđe suglasnika), odn. duljina sloga. 3. Jedno od najvažnijih određenja fiz. objekata i događanja.
kvantna kemija, teorijska grana kemije koja primjenjuje kvantnu mehaniku u objašnjenju kem. problema (npr. raspored i energije elektrona u kem. spojevima).
kvantna mehanika, primjena kvantne teorije na objašnjenje ponašanja elementarnih čestica, svojstva atoma i molekula, tj. zbivanja u mikrosvijetu. Dva su osnovna koncepta u kvantnoj mehanici: koncept čestice i koncept vala. Franc. fizičar L. de Broglie predložio je da se… Nastavi čitati →
kvantna teorija, uz teoriju relativnosti, najvažnija teorija fizike XX. stoljeća. Bavi se odnosom tvari i energije na subatomskoj razini i ponašanjem elementarnih čestica. Prema kvantnoj teoriji energija zračenja emitira se ili apsorbira u kvantima. → Max Planck predložio… Nastavi čitati →
kvantni broj, jedan od četiriju brojeva koji određuju stanje elektrona u atomu. Glavni k. b. (n) označava energetski stupanj elektrona, orbitalni k. b. (l) opisuje kutni (angularni) moment, magnetski k. b. (ml) opisuje magn. moment elektrona i… Nastavi čitati →
kvark (engl.), elementarna čestica koja je osnovna sastavnica hadrona (bariona kao što su proton i neutron, te mezona). Ne postoje slobodni kvarkovi nego samo u kombinacijama. Amer. fizičari Murray Gell-Mann i George Zweig predložili su (1964) da su hadroni sastavljeni… Nastavi čitati →
kvaternioni (lat.), vrsta apstraktnih brojeva koju je otkrio irski matematičar William Hamilton (1843). Konstruirao ih je u analogiji s kompleksnim brojevima. K. imaju oblik a + bi + cj + dk, gdje je i2 = j2 =… Nastavi čitati →
kvazari (od engleskoga: quasi-stellar radio sources kvazizvjezdani radioizvori), najsjajniji, najudaljeniji i najstariji poznati objekti u svemiru. Zrače jake radiovalove, optičko zračenje, ultraljubičasto, toplinsko i X-zračenje. Otkriveni su 1963. radioteleskopom, a poslije i optičkim teleskopom sa zvjezdarnice Mt. Palomar.
