FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
kvintilijun, broj 1030, tj. 1 i 30 nula. U SAD-u i Francuskoj 1018.
L, l 1. Šesnaesto slovo abecede. 2. U rim. pisanju brojeva znak (L) za 50. 3. Znak za mjernu jedinicu litru. 4. U lat. tekstovima kratica za knjigu (liber) ili zakon (lex). 5. mat Znak za dužinu (l).
L’Hôpital, Guillaume François Antoine de, franc. matematičar (Pariz, 1661 – Pariz, 2. II. 1704). Napisao prvu knjigu iz infinitezimalnog računa Analiza beskonačno malih (1696) u kojoj je dao tzv. L’Hôpitalova pravila određivanja limesa neodređenih izraza 0/0 i ∞/∞.
La, znak za kem. element → lantan.
La Caille, Nicolas Louis de, franc. astronom i matematičar (Rumigny, 15. V. 1713 – Pariz, 21. III. 1762). Izmjerio meridijanski luk u Francuskoj (1739), postao prof. matematike na kolegiju Mazarin gdje je osnovao zvjezdarnicu (1746).… Nastavi čitati →
La Condamine, Charles Marie de, francuski znanstvenik, istraživač i enciklopedist (Pariz, 27. I. 1701 – Pariz, 4. II. 1774). Vodio znanstvenu ekspediciju koja je u Peruu mjerila duljinu meridijanskoga stupnja (1735–36) sa svrhom određivanja oblika… Nastavi čitati →
labilnost (lat.) 1. Nestabilnost, sklonost prema gubitku ravnoteže; nepostojanost, kolebljivost. 2. fiz Svojstvo ravnotežnog stanja u kojem je sustav nepostojan, nestalan (labilna ravnoteža). Suprotnost: stabilnost. Labilna se ravnoteža događa kada je težište tijela iznad njegova hvatišta.
Labud ili Cygnus, zviježđe sjev. neba nazvano i Sjev. križ jer njegove najsjajnije zvijezde tvore oblik križa. Inače je kao cjelina oblika labuda s najsjajnijom zvijezdom Alfa Cygni ili Deneb. Beta Cygni (Albireo) je žuta i plava dvojna… Nastavi čitati →
Lagrange, Joseph-Louis (pravim imenom i prezimenom Giuseppe Lodovico Lagrangia), talijanski i francuski matematičar i astronom (Torino, 25. I. 1736 – Pariz, 10. IV. 1813). Profesor na Artiljerijskoj školi u Torinu (od 1758. Torinska akademija znanosti). Na… Nastavi čitati →
Lagrangeove točke → libracijske točke
Laguerre, Edmond Nicolas, franc. matematičar (Bar-le-Duc, 9. IV. 1834 – Bar-le-Duc, 14. VIII. 1886). Najpoznatiji po specijalnim funkcijama (Laguerrovi polinomi) koji su rješenja Laguerreovih diferencijalnih jednadžbi (1879). Proučavao kut između pravaca u kompleksnoj projektivnoj ravnini.… Nastavi čitati →
lakmus (njem. iz niz.), org. tvar koja se dobiva iz nekih vrsta lišajeva (npr. Roccela fuciformis) i služi u kemiji kao najstariji indikator za kiseline i baze. Crvena papirnata vrpca natopljena otopinom lakmusa poplavi u bazičnim otopinama, a plava… Nastavi čitati →
laktami, unutar. anhidridi (ili amidi) nastali odcjepljenjem vode iz molekule aminokiseline.
laktati, soli ili esteri mliječne kiseline, npr. natrijev laktat C3H5O3Na.
laktoni, unutarnji ciklički esteri hidroksikarboksilnih kiselina. Laktonski prsten sadržavaju mnogi prir. org. spojevi (npr. kumarin).
laktoza ili mliječni šećer, C12H22O11, disaharid koji se djelovanjem enzima laktaze cijepa na glukozu i galaktozu. Dobiva se iz mlijeka u kojem je ima o. 4,5%. Upotrebljava se u dijetetskim preparatima.
Lalande, Joseph Jérôme Lefrançois de, francuski astronom (Bourg-en-Bresse, 11. VII. 1732 – Pariz, 4. IV. 1807). Profesor astronomije na Collège de France (1762–1807) i direktor zvjezdarnice u Parizu (od 1768). U Berlinu određivao paralaksu Mjeseca… Nastavi čitati →
Lamb, Willis Eugene, amer. fizičar (Los Angeles, 12. VII. 1913). Prof. na nekoliko amer. sveučilišta i u Oxfordu u Engleskoj. Primijenio nove tehnike za mjerenje spektralnih linija vodika i našao odstupanja od Diracove teorije (Lambov pomak, 1947)… Nastavi čitati →
Lambert, Johann Heinrich, njem. matematičar, fizičar, astronom i filozof (Mülhausen/Mulhouse, 26. VIII. 1728 – Berlin, 25. IX. 1777). Dokazao da je đ iracionalni broj (1768). U trigonometriji primijenio hiperboličke funkcije. Prvi pretpostavio da iza naše… Nastavi čitati →
