FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Laurent, Pierre Alphonse, francuski matematičar (Pariz, 18. VII. 1813 – Pariz, 2. IX. 1854). Zvanjem vojni inženjer. Poznat po beskonačnom redu koji nosi njegovo ime. Proučavao teoriju valova svjetlosti, osobito teoriju polarizacije.
laurinska kiselina, viša masna kiselina; bijela, kristalna netopljiva supstancija. Gl. sastojak kokosova ulja. Upotrebljava se u proizvodnji sapuna, detergenata i u kozmetičkoj industriji.
Lauterbur, Paul Christian, američki kemičar (Sidney, Ohio, 6. V. 1929 – Urbana, 27. III. 2007). Doktorirao na Sveučilištu u Pittsburghu. Profesor na sveučilištu Stony Brook u New Yorku, te u Urbani u Illinoisu. Zaslužan za uvođenje gradijenata u magnetsko… Nastavi čitati →
Lav ili Leo, zodijačko zviježđe sjev. neba, nalazi se između Raka i Djevice. Najsjajnije zvijezde su Alpha Leonis ili Regulus, prve magnitude, vizualno trostruka zvijezda udaljena oko 70 svjetlosnih godina, i Beta Leonis ili Denebola, druge magnitude. Sunce prolazi… Nastavi čitati →
Lavoisier, Antoine Laurent de, francuski kemičar (Pariz, 26. VIII. 1743 – Pariz, 8. V. 1794). Rušenjem Stahlove flogistonske teorije utemeljio modernu kemiju. Objasnio ulogu kisika u procesu izgaranja zaključivši da je nužan za održavanje života.… Nastavi čitati →
Lawrence, Ernest Orlando, amer. fizičar (Canton, South Dakota, 8. VIII. 1901 – Palo Alto, 27. VIII. 1958). Sveuč. prof. u Berkelyju gdje je izgradio prvi akcelerator čestica – ciklotron (1931), za što je dobio Nobelovu… Nastavi čitati →
LCD (akr. od engl. liquid crystal display), ekran od tekućeg kristala s prikazom brojeva, slova ili slika s pomoću tvari u polutekućem stanju. Radi na principu svojstva tekućih kristala (supstancije između tekućina i kristala) da im se molekule orijentiraju… Nastavi čitati →
Le Bel, Joseph Achille, francuski kemičar (Pechelbronn, 21. I. 1847 – Pariz, 6. VIII. 1930). Objasnio (1874) vezu između molekularne strukture i optičke aktivnosti nekih organskih tvari, to jest zašto dolazi do rotacije ravnine polarizacije… Nastavi čitati →
Le Châtelier, Henry Louis, franc. kemičar (Pariz, 8. X. 1850 – Miribel-les-Échelles, 17. IX. 1936). Poznat po principu dinamičke ravnoteže ili načelu najmanjeg otpora (1884) u slučaju promjene vanjskih uvjeta na sustavu u ravnoteži, ravnoteža… Nastavi čitati →
Le Verrier, Urbain Jean Joseph, francuski astronom i matematičar (Saint-Lô, 11. III. 1811 – Pariz, 23. IX. 1877). Od 1854. direktor zvjezdarnice u Parizu. Neovisno o → J. C. Adamsu predvidio (1846) da je nepoznati planet… Nastavi čitati →
Leavitt, Henriette Swan, američka astronomkinja (Lancaster, Massachusetts, 4. VII. 1868 – Cambridge, Massachusetts, 12. XII. 1921). Istraživala magnitude zvijezda s pomoću fotografskih tehnika. Otkrila oko 1800 promjenjivih zvijezda od kojih neke pripadaju cefeidama. Utvrdila… Nastavi čitati →
Lebesgue, Henri Léon, franc. matematičar (Beauvais, 28. VI. 1875 – Pariz, 26. VI. 1941). Poznat po teoriji integrala (Lebesgueov integral, 1902), a prvi je definirao integrale u kontekstu teorije mjerenja. Bavio se i… Nastavi čitati →
Leblanc, Nicolas, francuski liječnik i kemičar (Ivoy-le-Pré, 6. XII. 1742 – Saint-Denis, 16. I. 1806). Završio studij medicine i radio kao liječnik. Razvio postupak dobivanja sode (natrijeva karbonata), važne industrijske sirovine, iz morske soli (1791).
lecitini, vrsta prir. lipida koji su kemijski slični mastima, a sadrže još dušik i fosfor. Sastavni su dijelovi staničnih membrana biljaka i životinjskih stanica. Dobivaju se iz žumanca i sjemenja. Upotrebljavaju se kao dodaci čokoladi, margarinu te u kozmetičkoj industriji.
Leclanché, Georges, franc. kemičar i izumitelj (Parmain, 1839 – Pariz, 14. IX. 1882). Poznat po izumu suhoga galvanskog elementa (tzv. Leclanchéov članak) ili el. baterije, čije su elektrode od ugljena (anoda) i cinka (katoda) uronjene u otopinu… Nastavi čitati →
Lecoq de Boisbaudran, Paul-Émile, franc. kemičar (Cognac, 18. IV. 1838 – Pariz, 28. V. 1912). S pomoću spektroskopskih metoda pronašao nove elemente: galij (1875), nazvan po Francuskoj (Galiji), samarij (1879) i disprozij (1886). Element koji… Nastavi čitati →
leća 1. Optički uređaj koji se sastoji od prozirne tvari (stakla, plastike) čije su plohe (ravne, sferne, parabolične) glatke. Zraka svjetlosti lomi se prolaskom kroz leću. Najveći dio leća su sferne, tj. nastale odrezivanjem od zamišljene kugle. Središte te kugle… Nastavi čitati →
led, voda u krutom agregatnom stanju. Nastaje kada se temp. slatke vode snizi na 0 °C, a morske na oko -2 °C. U atmosferi se nalazi u oblacima, ugl. u obliku sitnih kristala. Na Zemlji se s ledom susrećemo… Nastavi čitati →
Lederman, Leon Max, američki fizičar (New York, 15. VII. 1922 – Rexburg, Idaho, 3. X. 2018). Bio je profesor na Sveučilištu Columbia (1958–79) i direktor Fermijeva laboratorija u Bataviji (1979–89). S → Melvinom Schwartzom i →… Nastavi čitati →
ledište, temperatura na kojoj neka tvar prelazi iz tekućeg u čvrsto stanje pri normalnu tlaku (1013 hPa). Kod mnogih tvari l. se povećava s povećanjem tlaka. L. vode pri normalnu tlaku je na 0 °C.
