FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
antimon (simbol Sb, stibium), kemijski element (atomski broj 51, relativna atomska masa 121,76, gustoća 6,69 g/cm3), sivobijela kovina, može se kovati i lijevati samo s drugim kovinama. Smatra se strateškom sirovinom jer je sastavni dio mnogih slitina koje… Nastavi čitati →
antimonit (stibnit) Sb2S3, antimonski sjajnik, antimonov trisulfid, glavna antimonova ruda. Nalazi se u olovnosivim i sjajnim štapićastim kristalima.
antioksidansi (latinski), sredstva koja sprječavaju oksidaciju. Koriste se za konzerviranje živežnih namirnica, mazivih ulja, guma (reduktivna sredstva kao natrijev sulfit, viševaljani fenoli, aromatski amini). Rabe se i u medicini štiteći organizam od učinaka slobodnih radikala koji su nusprodukt metaboliziranog kisika,… Nastavi čitati →
antisimetrija, svojstvo relacije u matematici da za dva različita elementa a i b ne vrijedi istodobno da je a u relaciji s b i b u relaciji s a. Npr. relacije < (manje od) i > (veće od) su za prirodne brojeve antisimetrične.
antracen (grčki: antras ugljen), C14H10, aromatski ugljikovodik sastavljen od triju linearno kondenziranih benzenskih jezgara. Kristal, netopljiv u vodi, dobiva se iz katrana kamenog ugljena. Polazna tvar za proizvodnju antracenskih i indantrenskih bojila. Rabi se i u istraživanju organskih poluvodičâ.
antrakinon (grčki), C14H8O2, žuta, kristalna tvar, najvažniji derivat antracena. Služi za proizvodnju antrakinonskih bojila (npr. alizarina).
Anučin, Dmitrij Nikolajevič, ruski geograf, etnograf i antropolog (Sankt Peterburg, 8. IX. 1843 – Moskva, 4. VI. 1923). Profesor u Moskvi, gdje je osnovao antropološki i geografski muzej i pridonio tim područjima u Rusiji.
anvelopa, krivulja u geometriji koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini. Svaka krivulja je anvelopa svojih tangenata.
apatit (grčki), mineral, kalcijev fosfat s fluorom ili klorom. Važna sirovina za proizvodnju umjetnih fosfornih gnojiva.
apeks (latinski), točka na nebeskom svodu koja leži u smjeru gibanja Zemlje ili Sunca. Apeks Zemljina gibanja stalno se mijenja, a apeks Sunčeva gibanja je nepromjenjiva točka na nebeskom svodu. Apeks Sunca prvi je odredio → William Herschel i… Nastavi čitati →
Apian(us), Petrus (pravim prezimenom Bennewitz ili Bienewitz), njemački matematičar, astronom, kozmograf i kartograf (Leisnig, Saska, 16. IV. 1495 – Ingolstadt, 21. IV. 1552). Otac → Philippa. Studirao matematiku i geografiju u Beču. Profesor… Nastavi čitati →
aplikata (latinski) → koordinatni sustav
apogej (grčki), najveća udaljenost Mjeseca ili nekog Zemljina umjetnog satelita na njihovoj putanji oko Zemlje. Najmanja udaljenost je → perigej.
Apolonije iz Perge, starogrčki matematičar i astronom (?, ←262 ? – ←190 ?). U antici i u srednjem vijeku slovio kao “najveći geometar”. U glavnom djelu Elementi konika obradio teoriju presjeka stošca. Prvi upotrijebio nazive elipsa, hiperbola (parabolu spominje… Nastavi čitati →
Apolonijev problem, problem konstrukcije (upotrebom samo ravnala i šestara) kružnice koja dodiruje tri već zadane kružnice.
Apolonijeva kružnica, skup točaka ravnine za koje je omjer udaljenosti od dviju zadanih točaka stalan. Ako je omjer jednak jedinici, Apolonijeva kružnica postaje simetrala dužine koja spaja zadane točke.
apomorfin, bijel, kristalan prah, važan emetik.
Appleton, Edward Victor, britanski fizičar (Bradford, 6. IX. 1892 – Edinburgh, 21. IV. 1965). Profesor u Londonu (1924–36) i istraživač u Cavendish Laboratory. Otkrio tzv. Appletonov sloj ionosfere na kojemu se odbijaju radiovalovi što omogućuje… Nastavi čitati →
aproksimacija (latinski) 1. Približnost. 2. mat Određivanje približne vrijednosti brojeva, funkcija i dr. Broj 3,14 je aproksimacija transcendentnog broja π (pi), 2,71 aproksimacija broja e itd.
